Pages
-
-
Odnos osnovnih psiholoških potreba i dobrobiti u kontekstu pjevanja - provjera pimjenjivosti Teorije samodeterminacije
-
Marija Jozić Cilj našeg istraživanja bio je ispitati koncept Teorije samodeterminacije (Ryan i Deci, 2000a) u kontekstu pjevanja, odnosno predviđa li zadovoljenje osnovnih psiholoških potreba (autonomije, kompetencije i povezanosti) pjevanjem dobrobit od pjevanja. Osim toga, cilj je bio provjeriti predviđa li njihovo zadovoljenje opću subjektivnu dobrobit te predviđa li i povrh zadovoljenja osnovnih psiholoških potreba općenito. U istraživanju je sudjelovala 291 osoba koja se u trenutku...
-
-
Odnos osobina ličnosti i doživljaja zanesenosti sa sindromom uljeza kod studenata
-
Ivana Kežić Procjenjuje se da barem 70% ljudi jednom u svom životu doživi epizodu sindroma uljeza (Gravois, 2007). Sindrom uljeza se definira kao unutarnje iskustvo intelektualne prevare kod visoko uspješnih pojedinaca, koji nisu u mogućnosti internalizirati svoja iskustva uspjeha. Ovi pojedinci svoje radove i uspjehe ne pripisuju svojim stvarnim kompetencijama i vještinama, već vanjskim čimbenicima, kao što su sreća, pomoć drugih, niži standardi, vrijeme, okolnosti u kojima su radili, itd....
-
-
Odnos osobina ličnosti iz HEXACO modela, vjerovanja u opasnost COVID-19 i stavova o cijepljenju
-
Filip Vukasović Cijepljenje je jedno od važnih preventivnih zdravstvenih ponašanja. Namjera cijepljenja je povezana sa stavovima ljudi o cijepljenju. Cilj ovog istraživanja je bio ispitati odnos osobina ličnosti i vjerovanja u opasnost COVID-a 19 sa stavovima o cijepljenju. Uzorak je činilo 1713 sudionika (68.20 % ženskih sudionika), dobnog raspona između 18 i 86 godine (M = 28.15, SD = 12.52). Podaci su prikupljeni online tijekom prosinca 2020. godine. Mjerni instrumenti korišteni u ovom...
-
-
Odnos osobina ličnosti, zadovoljenja osnovnih psiholoških potreba i subjektivne dobrobiti
-
Maja Vdović Subjektivna dobrobit definira se kao kognitivna i afektivna procjena vlastitog života i obuhvaća zadovoljstvo životom te omjer doživljenog pozitivnog i negativnog afekta. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati ulogu osobina ličnosti HEXACO modela i zadovoljenja osnovnih psiholoških potreba u objašnjenju subjektivne dobrobiti definirane kognitivnim, afektivnim i globalnim aspektom. Istraživanje je provedeno online anketnim upitnikom na uzorku od 409 sudionika. Aspekti subjektivne...
-
-
Odnos osobine emocionalne inteligencije, osobina ličnosti i kvalitete obiteljskih odnosa
-
Barbara Bilokapić Emocionalnu inteligenciju možemo definirati kao osobinu ili kao sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i kontroliranja vlastitih i tuđih emocija, a koja omogućava osobi da bude svjesna svojih emocija i načina na koje one utječu na ponašanje i na interakcije s drugim ljudima. Kao i na brojne druge karakteristike, tako se i na emocionalnu inteligenciju odražavaju naši obiteljski odnosi i osobine ličnosti pojedinca. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati doprinos kvalitete odnosa s...
-
-
Odnos otvorenosti prema iskustvu, kulturne inteligencije i glazbenih preferencija
-
Ines Buretić Glazbene preferencije definirane su kao sviđanje jednog glazbenog djela u usporedbi s drugim u određenom trenutku. Posljednjih desetak godina istraživanja glazbenih preferencija intenzivirala su se i na našem području. Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti odnos između socio-demografskih varijabli, faceta otvorenosti prema iskustvu, aspekata kulturne inteligencije i preferencija različitih glazbenih stilova na studentskom uzorku. U istraživanju je sudjelovalo 492 studenata...
-
-
Odnos percipirane patnje hrvatskih izbjeglica 90ih i stavova prema izbjeglicama s Bliskog istoka
-
Iva Jerkić Kolektivno sjećanje na viktimizaciju u nedavnoj hrvatskoj povijesti povezano je s percepcijom doživljene patnje, što bi moglo djelovati na razvoj stavova prema današnjim izbjeglicama s Bliskog istoka. U zadnjih nekoliko godina Hrvatska se nalazi na važnom strateškom mjestu u migrantskoj krizi, zbog čega domicilno stanovništvo dolazi u kontakt s izbjeglicama. Dosadašnja istraživanja stavova Hrvata prema izbjeglicama pokazala su podijeljena mišljenja. U ovom smo istraživanju...
-
-
Odnos percipiranog roditeljskog ponašanja, osjetljivosti na okolinu i psihičke uznemirenosti u ranoj odrasloj dobi
-
Ana Lušić Posljednjih godina raste interes istraživača za širenjem spoznaja o roditeljskom utjecaju na mentalno zdravlje mladih i nakon završetka adolescencije, odnosno tijekom razdoblja odraslosti u nastajanju. Pritom, noviji pristupi u razvojnoj psihologiji smatraju da bi neki mladi mogli biti snažnije pogođeni pozitivnim i negativnim roditeljskim postupcima u odnosu na druge, u smislu ishoda po njihovo mentalno zdravlje. Istraživanja pokazuju da osjetljivost na okolinu, osobina koja se...
-
-
Odnos perfekcionizma, strategija kognitivne emocionalne regulacije te simptoma depresije, anksioznosti i stresa
-
Sabrina Krasnić Perfekcionizam se definira kao crta ličnosti koju karakterizira tendencija stvaranja i održavanja izuzetno visokih standarda te pojačane kritičke procjene ili evaluacije vlastitog ponašanja i izvedbe. Prethodna istraživanja pokazuju kako je perfekcionizam povezan s korištenjem neadaptivnih strategija regulacija emocija. Emocionalna regulacija uključuje procese kojima pojedinci nastoje upravljati svojim emocijama. Korištenje neadaptivnih strategija emocionalne regulacije povezano je...
-
-
Odnos politike i sporta u Banovini Hrvatskoj
-
Ivan Galić Međuratno razdoblje u Europi i svijetu predstavlja jedno od najdinamičnijih povijesnih razdoblja zbog velikih promjena koje su se događale nakon Prvog svjetskog rata. Također, hrvatsko područje nije bilo iznimka. Razdoblje Banovine Hrvatske kratko je i dinamično razdoblje hrvatske povijesti kojem su prethodile, a i slijedile isto tako burne godine. Nastanak Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevine Jugoslavije, nakon Prvog svjetskog rata donio je borbu hrvatske politike...
-
-
Odnos potrebe za kognicijom, ciljeva postignuća i uključenosti u učenje matematike
-
Iva Čudina Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos potrebe za kognicijom, ciljeva postignuća i bihevioralne, kognitivne te emocionalne dimenzije uključenosti u učenje matematike u okviru hijerarhijskog modela motivacije za postignućem (Elliot i Church, 1997). U istraživanju su sudjelovala 543 učenika prvih do četvrtih razreda općih, jezičnih i prirodoslovno-matematičkih gimnazija. Korišteni mjerni instrumenti su bili: Skala potrebe za kognicijom, Skala ciljeva postignuća i Skala...
Pages
