Završni radovi

: Pojam ironije u filozofiji Sørena Kierkegaarda; Dominik Mačković
Cilj diplomskoga rada je eksplicirati pojam ironije u stvaralaštvu Sørena Kierkegaarda, pokazati njegovu povezanost s Kierkegaardovim širim osnovnim filozofskim pojmovljem te konačno argumentirati kako ga se može razumjeti kao osnovni princip Kierkegaardove misli i stvaralaštva. Kierkegaard je izričito pisao o ironiji u svojoj disertaciji 1841. godine te u svojem kasnijem djelu Završni neznanstveni zaglavak 1846, ali se njegovi tragovi mogu pronaći ne samo u brojnim drugim djelima,...

: Pojam moći u Hobbesovoj filozofiji politike; Josip Mikec
U radu analiziram Hobbesovu argumentaciju društvenog ugovora kao načina opravdanja političkog autoriteta odnosno države. To je ujedno osnovni okvir za razumijevanje njegovog pojma moći. U prvom djelu rada istražujem prirodno stanje u kojem vlada nepovjerenje i strah od smrti što rezultira ratom svih protiv sviju. Zbog toga ljudi pomoću razuma počinju otkrivati prirodne zakone koji ih navode na ograničenje prirodnog prava. Kroz prirodne zakone ljudi žele ostvariti mir i zaustaviti...

: Pojam okoliša – ekofilozofska i kognitivnolingvistička analiza; Jan Defrančeski
U ovom radu analizirat će se pojam okoliša iz ekofilozofske i kognitivnolingvističke perspektive. Polazeći od temeljnih misli ekofilozofije Arnea Næssa i osnovnih pretpostavki kognitivne lingvistike, u radu se postavljaju tri glavna pitanja: (I) Što uopće znači riječ okoliš?; (II) Na koji način ljudi poimaju okoliš?; te (III) Što okoliš predstavlja u životu suvremenog čovjeka? Do odgovora na potonja pitanja nastojat će se doći pomoću jezičnih resursa (Hrvatski jezični...

: Pojam renesansnog čovjeka kod Ágnes Heller; Maja Stojanović
Namjera rada je razmotriti pojam renesansnog čovjeka koji se javlja u knjizi mađarske autorice Ágnes Heller. Analizom mađarske filozofije dvadesetog stoljeća izložit će se temeljna učenja Györgya Lukácsa, njegovog naslijeđa u okviru budimpeštanske filozofske škole, koja se razvila šezdesetih godina prošloga stoljeća, s njom i razvoj filozofije kod Ágnes Heller. Osvrtom na renesansu i humanizam izdvojit će se pojam renesansnog čovjeka, koji se pojavio u periodu povijesti...

: Pojam teoretskog života u Aristotelovom Nagovoru na filozofiju; Franka Perčulija
Autorica u ovom radu tematizira pojam teoretskog načina života kako je izložen u Arisotelovom Nagovoru na filozofiju. Iako je Nagovor fragmentarno poznato djelo upitne autentičnosti, ono je vrijedan putokaz za razumijevanje kasnijih Aristotelovih djela, O duši i Nikomahove etike. U radu se redom propituje trostruko jedinstvo čovjekove duše, odnos duše i tijela, te trostruko određenje čovjeka prema definiciji duše. Nadalje, rad progovara o emocionalnom aspektu djelovanja obzirom na...

: Pojam teške baštine na primjeru Republike Njemačke; Martina Gajšak
Ovaj rad bavi se pojmom teške baštine na primjerima iz Republike Njemačke. Odabrani baštinski primjeri čine dobru osnovu za definiranje i prezentaciju pojma teške baštine zbog njemačkog bogatog iskustva i povijesti. Naime kako je poznato, Njemačka je bila glavna začetnica Drugog svjetskog rata, koja je u ono doba preživjela velike gubitke, veliki broj ljudi izgubio je svoje živote, Njemačka je doživjela velike novčane gubitke, ali također je došlo do velikih...

: Pojam transcendentalnog objekta u Kantovoj filozofiji; Marina Mezak
Valjano razumijevanje Kantove doktrine transcendentalnog objekta je ključno za razumijevanje same prirode kritičke filozofije. Transcendentalni objekt se ne može poistovjetiti sa stvari po sebi niti se treba smatrati samo subjektivnim elementom znanja. Nemamo pravo reificirati ‘objekt’ koji odgovara pojavi iako smo prisiljeni pomišljati nešto što je u podlozi njene predodžbe budući da pojam osjetilne pojave logično uključuje pojam nečega što se pojavljuje. Određene...

: Pojam, tipologija i uporaba krivotvorina u muzejima; Martina Dautović
Krivotvorine su već stoljećima problem za mnoge, od kolekcionara amatera do najpoznatijih i najcjenjenijih muzeja, a njihova pojava u muzejima često izaziva veliku pozornost javnosti i medija jer mnogi smatraju kako su krivotvorine nezamislive kao muzejski predmeti, ali je li to uistinu tako? Ovaj diplomski rad na to odgovara poglavljem koje se bavi vrijednošću krivotvorina. U prvom su dijelu tog poglavlja predstavljena neka od najpoznatijih stajališta filozofa umjetnosti o...

: Pojava i proširenje Trećeg franjevačkog reda na hrvatskom povijesnom prostoru; Tomislav Kunštek
Rad se bavi formiranjem samostanskog Trećeg reda sv. Franje, a geografski je ograničen na hrvatski povijesni prostor, konkretno Dalmaciju i Istru. To je također područje koje je obuhvaćala srednjovjekovna trećoredska provincija, te dakle čini organsku cjelinu. U 15. stoljeću neke zajednice trećoredaca transformirane su iz zajednica laika posvećenih karitativnom radu i pokori u potpuno samostanski red sastavljen većinom od klerika posvećenih liturgijskim i pastoralnim dužnostima....

: Pojedinac i društvo: psihološki, antropološki, etički i socijalni aspekti; Mihaela Kralj
Pojedinac živi u društvu, u društvu se razvija, na neki način i nastaje, a društvo svakako utječe na njega. Svako društvo ima svoj moralni kodeks, zakone i norme koji pojedinac kao njegov član ima obvezu poštivati. Društvo zauzvrat, smatra se, štiti pojedince. Stoga pojedinac u društvu mora ne samo ostvariti svoju slobodu nego i preuzeti određenu odgovornost za svoje djelovanje. Međutim, društveni, ekonomski, politički i kulturni odnosi, kao i povijest određenog društva,...

: Pojedinac i kolektiv u prozi Mareka Hlasko; Sonja Jambor
Nakon socrealističkog perioda književnosti, uslijedilo je razdoblje Jugovine. Sustav koji je nalagao crno – bijeli prikaz stvarnosti u kojoj postoje oni koji ga podržavaju ili oni koji su protiv, počeo je doživljavati krizu. Društveno političke promjene u listopadu 1956. god. najavljivale su prekid s represivnom ideologijom države, koja je sebi pokušala podrediti sve segmente javnog života. Zatomljeni pojedinca počeo je nalaziti svoj glas u javnom prostoru. U takvim se...

: Pokazatelji posvojnosti i lica u jezicima novogvinejske aree; Josip Perković
Predmet je ovog rada i njegov glavni dio analiza odnosa između posvojnih pokazatelja i glagolskih lica u 54 papuanskih i 11 austronezijskih jezika koji se govore u novogvinejskoj arei ne bi li se utvrdilo jesu li u toj arei posvojni pokazatelji sličniji paradigmi lica subjekta ili objekta. Usporedba se vrši s pomoću skale od pet stupnjeva (stupanj 1 = jednake paradigme; stupanj 2 = gotovo jednake paradigme; stupanj 3 = slične paradigme; stupanj 4 = jedva slične paradigme; stupanj 5 =...

Paginacija