Poslovni toranj Zagrepčanka

diplomski rad

• Naslov (engleski): Business tower Zagrepčanka
• Autor: Ana-Marija Senfner
• Mentor: Dragan Damjanović (mentor)
• Član povjerenstva: Frano Dulibić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Patricia Počanić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za povijest umjetnosti); Zagreb
• Datum i država obrane: 2022-02-28, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Povijest umjetnosti; Povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija

Sažetak

Rad se bavi Poslovnim tornjem Zagrepčanka, djelom arhitekata Slavka Jelineka i Berislava Vinkovića, nastalom u razdoblju od 1969. do 1976. unutar projektnog biroa AGI-46. Izvođač i ujedno investitor građevine bilo je građevinsko poduzeće Vranica iz Sarajeva. Zagrepčanka je jedan od prvih poslovnih tornjeva sagrađenih na prostoru grada Zagreba u drugoj polovici 20. stoljeća namijenjenih za tržište, a vrlo brzo nakon izgradnje postala je i jedan od simbola grada. Unatoč tome što predstavlja jedno vrsno djelo hrvatske arhitekture u socijalističkom razdoblju što je prepoznato prilikom upisivanja u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske 2006. godine, značaj Zagrepčanke kao jednog od prvih poslovnih tornjeva u socijalističkom društvu nije dovoljno istražen. U radu se na temelju dosadašnje objavljene stručne literature, arhivskih izvora, članaka iz tadašnjih stručnih časopisa i dnevnih novina detaljno istražuje Poslovni toranj Zagrepčanka s ciljem valorizacije građevine s obzirom na njezin značaj u kontekstu grada, države, ali i samog fenomena izgradnje poslovnih tornjeva u Jugoslaviji. Poslovni toranj Zagrepčanka svojim arhitektonskim rješenjem predstavlja jedinstveno djelo u hrvatskoj arhitekturi. Građena sedamdesetih godina 20. stoljeća pokazuje sve dosege moderne tehnologije te svojim oblikovanjem čini upečatljivu vertikalu u gradskom prostoru. Osim svoje vrsne arhitekture, Zagrepčanka samim imenom pokazuje tendencije prema stvaranju prepoznatljivog arhitektonskog objekta koji naglašava važnost grada. Sve do današnjih dana Zagrepčanka je zadržala svoje prepoznatljivo mjesto u vizuri grada. Iako je Zagrepčanka zadržala kontinuitet svoje funkcije u suvremeno doba javljaju se novi problemi u kontekstu njezine funkcionalnosti s obzirom na neprilagođenost današnjim standardima koja je povezana s nekonkurentnošću na tržištu poslovnih prostora te nedovoljnom atraktivnošću građevine i okolnog prostora. Potrebna su daljnja ulaganja u građevinu kako u budućnosti ne bi ostala samo na razini simbola.

Sažetak (engleski)

This paper deals with Business tower Zagrepčanka designed by Slavko Jelinek and Berislav Vinković, built from 1969 until 1976 by the project office AGI-46. The building investor and constructor was the construction company Vranica from Sarajevo. Zagrepčanka was one of the first business towers constructed in Zagreb during the second half of the 20th century intended for the market, very quickly becoming one of the city’s symbols. Despite being an exceptional structure of the Croatian architecture of the socialist-era and recognised as such by Register of Cultural Property of the Republic of Croatia 2006, the significance of Business tower Zagrepčanka as one of the first business towers in socialist state is still not sufficiently researched Based on published literature, archival documents, professional journals and daily newspapers this paper describes in detail Business tower Zagrepčanka aiming to research its significance in the context of the city and the state itself, as well as its place in the phenomenon of bussines tower construction in former Yugoslavia. Its architectural design makes Business tower Zagrepčanka a unique building in Croatian architecture. Built in the seventies it shows the progress of the modern tehnology and its stature makes it distinctive part of the city. Apart from its exceptional architecture Zagrepčanka through its name shows the tendency toward a creation of the recognizable structure that emphasizes the importance of the city and its inhabitants. To the present day Zagrepčanka has retained its memorable place in the city silhouette. Although Zagrepčanka sustained the continuity of its function in contemporary times, new problems arise in the context of its functionality due to the inconsistency of the building to today's standards, which is associated with non-competitiveness in the market of business premises, and insufficient attractiveness of the building and surrounding space. Further investment in the building is required so that in the future it does not remain only at the level of symbol.

• Ključne riječi: Poslovni toranj Zagrepčanka; Slavko Jelinek; projektni biro AGI-46; arhitektura 2. polovice 20. stoljeća u Zagrebu; poslovne građevine
• Ključne riječi (engleski): Business tower Zagrepčanka; Slavko Jelinek; Project office AGI-46; architecture in the second half of the 20th century in Zagreb; office buildings
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:108170
• Studijski program: Naziv: Povijest umjetnosti (dvopredmetni); smjerovi: istraživački, nastavnički; Smjer: istraživački; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra povijesti umjetnosti (mag. hist. art.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-03-02 11:26:37