Završni radovi

: Pripovijedanje povijesti u franjevačkim kronikama 18. st. i morlačkoj trilogiji Ivana Aralice; Antonia Barać
S posebnim fokusom na naratološke strategije same povijesti koja se konstruira tek pripovijedanjem (H. White), te na fikcionalizaciju historije i historizaciju fikcije (P. Ricoeur), osobita se pozornost u ovom radu posvećuje interferencijama Araličinih novopovijesnih romana s franjevačkim kronikama na kompozicijskoj i fabularnoj razini, potom poveznicama u narativnoj i metanarativnoj strukturi, u stilskom oblikovanju, u načinima inkorporiranja elemenata iz folklorne tradicije (legendi i...

: Pripovjedni modeli u prozi Daše Drndić; Lucija Bojić
Predmet ovog rada je prozni opus Daše Drndić, odnosno opis njegovih prepoznatljivih pripovjednih strategija. Prateći razvoj autorskog rukopisa od njegove najranije faze, preko zapaženijih romana devedesetih pa sve do znamenitih dvijetisućitih, nastojimo istaknuti značajke koje bi se mogle smatrati reprezentativnima za cjelokupni korpus. Polazišta su nam pri ocrtavanju komplementarnih tendencija pritom dokumentarno-autobiografska svojstva, izrazita formalna rješenja i sadržajna...

: Priprema sociologa za tržište rada; Lucija Marić
Ovo istraživanje ispituje kako različiti studiji sociologije pripremaju studente za tržište rada i koje dodatne metode samostalne pripreme studenti koriste. Hrvatsku karakterizira visoka stopa nezaposlenosti, pri čemu su mladi posebno ranjiva skupina, te su studenti društvenih usmjerenja u lošijem položaju na tržištu rada za razliku od nekih drugih znanstvenih područja. Obrazovanje i tržište rada međusobno su povezani i trebali bi funkcionirati kao dva međusobno ovisna...

: Prirodno stanje i koncepcija države u filozofiji Hobbesa, Lockea i Rousseaua; Marta Damjanović
U radu su iznesene teorije trojice kontraktualističkih filozofa koje se odnose na raspravu o prirodnom (pretpolitičkom) stanju te koncepcijama osnivanja države pojedinog filozofa. U prvom redu prikazane su teorije Thomasa Hobbesa i Johna Lockea, kao značajnijih filozofa koji su djelovali tijekom 17. stoljeća, u vremenima engleskih građanskih ratova. Uz njih, bit će prikazan i društveno-ugovorni predložak J. J. Rousseaua, filozofa koji je pak djelovao u 18. stoljeću, a čija su...

: Pristojnost i komunikacija o prijetećim događajima; Valentina Čarapina
Određeni nesporazumi u interpersonalnoj komunikaciji mogu biti posljedica potrebe govornika da zaštiti sebe ili svog sugovornika od prijetećih informacija. Ta potreba, koja se u mnogim istraživanjima pripisuje utjecaju pristojnosti, može dovesti do toga da govornici manipuliraju izrazima kojima prenose prijeteće informacije. Cilj ovog istraživanja je ispitati kako ljudi odabiru izraze kojima drugima prenose vjerojatnost prijetećih ishoda. Točnije, ovim istraživanjem ispitat će se...

: Pristranost i političke dimenzije u predmetnim sustavima; Alma Milanovski
Cilj je diplomskog rada baviti se predmetnom obradom i označivanjem u knjižnicama, s naglaskom na načelima i profesionalnoj etici koja se primjenjuje u praksi, a koja služi kako bi se opisala i okupila sva knjižnična građa koja pokriva određeno područje, te omogućila međunarodna razmjena bibliografskih podataka i pristup građi korisnicima. Rad će se baviti međunarodnim načelima izrade predmetnih kataloga i nastankom predmetne odrednice te pružiti uvid na koji način osobni...

: Pristranost velikih jezičnih modela; Mia Sambolec
Veliki jezični modeli su tehnologije kojima je popularnost porasla u zadnjih nekoliko godina. Zbog svojih sposobnosti za obradu upita u obliku teksta prigodni su za korištenje u razne svrhe te za obavljanje raznih vrsta zadataka. Najbolji primjer velikih jezičnih modela su tzv. AI agenti za razgovor ili chatbotovi koji mogu komunicirati s korisnicima na određen način. Budući da se veliki jezični modeli treniraju na velikoj količini podataka koji se nalaze na internetu, njihovi podaci...

: Pristup muzejskim zbirkama iz perspektive osoba s motoričkim poteškoćama; Leone Brašnić
Ovaj rad napisan je s namjerom podizanja svijesti o problematici fizičke pristupačnosti muzejskih zbirki u Zagrebu. Kroz jedan intervju i analizu literature, nastojalo se prikazati točno stanje u pogledu pristupačnosti zagrebačkih muzeja. Razina prilagođenosti varira od muzeja do muzeja, a ovisi o stupnju zaštićenosti zgrade u kojoj se muzej nalazi. Postojeća literatura prema kojoj je provedeno istraživanje je neadekvatna zato što autoricama nedostaje iskustva u radu s osobama s...

: Pristup suvremenoj arheologiji; David Ilić
Suvremena arheologija je nova disciplina arheologije koja se pojavljuje 1950-ih godina, ali dobiva zamah tek sredinom druge polovice 20 stoljeća. Razdoblje kojim se bavi obuhvaća razdoblje od samog početka 20. stoljeća te polako počinje zalaziti i u 21. stoljeće. Suvremena arheologija dugo nije bila općeprihvaćena, te se i danas u dosta država smatra nečime što je previše novo i nevažno za ozbiljno proučavanje u arheologiji, no ipak se povećava broj stručnjaka i stručnih...

: Pristup uzajamne potpore udruga koje pružaju psihološku podršku; Helena Duplić
Cilj ovog istraživanja bio je bolje razumjeti učinak vršnjačke podrške na korisnike usluga udruga koje pružaju psihološku podršku. Analizom petnaest intervjua sugovornika iz tri udruge koje pružaju usluge vršnjačke podrške, uočena je važnost ovog pristupa u poboljšanju kvalitete života osoba s preprekama mentalnom zdravlju, važnost vršnjačke potpore u osnaživanju pojedinaca te jačanju njihovih socijalnih mreža podrške. Sugovornici su izrazili zadovoljstvo vršnjačkom...

: Pristupačnost web stranica; Vanja Šnobl
Svakim danom nekoliko tisuća korisnika pretražuje Internet i dio njih pati od neke vrste invaliditeta. Kako bi im se omogućio jednaki pristup web sadržaju kao ostalim korisnicima, dizajneri i programeri dodaju posebne alate za prilagodbu web stranica na svoje stranice. U svakoj tehnološki razvijenoj državi svijeta je propisan zakon o pristupačnosti u kojem se navode upute kako olakšati osobama s invaliditetom pristup internetskim stranicama. Osim posebnog dizajna web stranica, toj...

: Prisutnost državnih arhiva u Hrvatskoj na društvenim mrežama; Josipa Majić
Nove komunikacijske tehnologije zauvijek su promijenile način na koji ljudi razmjenjuju informacije, a prisutnost na društvenim mrežama važnija je no ikada. Nekada je dijeljenje informacija putem weba bilo statično, sadržaj su stvarali samo autori web mjesta, a interakcije gotovo pa nije ni bilo. Od 2004. godine razvojem Weba 2.0 fokus sa statičnih stranica prelazi na interaktivnost, sudjelovanje i društveno umrežavanje pa tako nekadašnji statični promatrači postaju aktivni...

Paginacija