Završni radovi

: Mustionov i Celijev prijevod Soranova djela "O ženskim bolestima"; Ivona Maleš
U ovom interdisciplinarnom radu bavit ćemo se djelom Περὶ γυναικείων παθῶν Sorana Efeškog i njegovim kasnoantičkim prijevodima Mustiona i Celija Aurelijana. Preko njih prikazat ćemo jedno još nedovoljno istraženo područje antičke civilizacije – grčku i rimsku medicinu, točnije ginekologiju i sve ono što se uz nju veže: prirodu ženskih spolnih organa, bolesti koje ih mogu zahvatiti, porodništvo i primaljstvo.

: Muzealizacija jezika kao nematerijalne baštine na primjeru starozagrebačkog kajkavskog govora; Dino Medvedec
Ovaj rad promišlja o jezicima kao nematerijalnoj baštini i metodama njenoga muzealiziranja. U njemu se objašnjava neodvojivost jezika i baštine te načina na koji zajedno čine društvene i individualne identitete, ali i na koji načine te zbog čega jezike možemo smatrati nematerijalnom baštinom. U njemu se naglašava važnost muzeja u očuvanju jezika i njihove zaštite unutar muzeja kao institucija. Prikazuju se metode i prakse muzealiazcije jezika i nematerijalne baštine putem...

: Muzealizacija čipkarstva; Magdalena Sruk
Ovaj rad bavi se pojmom muzealizacije i njezine uloge u zaštiti i očuvanju čipkarstva diljem svijeta, posebno u Hrvatskoj. Prvo se kroz prikaz institucije UNESCO i njegove Konvencije za zaštitu nematerijalne baštine prikazuje inicijativa za zaštitom kulturnih dobara, pa se prikazuje hrvatska kulturna baština kroz njezine najpoznatije primjere. Zatim se kroz objašnjenje pojma muzealizacije objašnjava kako ista djeluje na čipkarstvo. Pojam čipkarstva se prikazuje kroz...

: Muzealizacija života i stvaralaštva odabranih hrvatskih autorica 19. i prve polovine 20. stoljeća; Marija Šantek
Ovaj se diplomski rad temelji na književnom radu, ali i društvenom doprinosu pet javnosti dobro poznatih, ali i manje poznatih, hrvatskih autorica iz 19. i prve polovice 20. stoljeća. Riječ je o Ani Vidović, Dragojli Jarnević, Jagodi Brlić, Ivani Brlić Mažuranić te Mariji Jurić Zagorki. Njihovo se mjesto i vrijeme djelovanja razlikuje, ali ono što ih sve spaja jest nacionalni ponos i ljubav prema svome jeziku što će u svojim djelima (žanrovski raznolikim) jasno i pokazati....

: Muzej antropologije - idejni koncept; Lucija Biličić
U radu je predstavljen idejni koncept muzeja antropologije uklopljen u hrvatski društveni i tržišni kontekst. Koncept se temelji na suvremenim muzeološkim teorijama, a najvažniji je segment suvremenog poimanja muzejskih institucija promjena fokusa s muzejske zbirke na korisnike muzeja. Muzej antropologije samom se tematikom uklapa u ciljeve koje suvremeni muzeji žele ostvariti. Rad obuhvaća teorijski okvir suvremene muzeologije, predstavljanje antropologije kao holističke znanosti...

: Muzej dobrodošlice: mjesto integracijskih praksi; Petra Matić
U 21. stoljeću, društvo i muzeji prolaze kroz promjene koje od njih zahtijevaju transformaciju. Kroz preglede terminologije koja se koristi za izbjeglice i druge migrante, teorija i kritika integracije, integracijske politike Republike Hrvatske, ideja postkolonijalnog, participativnog, uključivog i konstitutivnog muzeja te dobrih praksi za rad s izbjeglicama i drugim migrantima istražuje se susret muzejske djelatnosti i rada s novim članovima društva. Rad istražuje integracijske...

: Muzej i ples; Anja Novaković
Ovaj rad istražuje ulogu muzeja i plesa u 21. stoljeću, s naglaskom na njihovu komunikaciju i integraciju. Prvo se analizira društvena uloga muzeja i različiti načini komunikacije u muzejskom okruženju. Zatim se istražuju suvremeni ples, street dance i druge plesne oblike te njihove komunikacijske uloge u globalnom kontekstu. Rad također razmatra i primjenu plesne umjetnosti unutar muzejskih institucija u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Konačno, predstavljen je koncept Muzeja Plesa s...

: Muzej kao pouzdani izvor informacija; Lana Makovac
Muzej je kulturna ustanova u kojoj su pohranjeni i izloženi muzejski predmeti od umjetničkog, kulturnog, povijesnog, tradicionalnog i znanstvenog interesa. Stoga, muzej predstavlja pouzdani izvor znanja i informacija čiji su resursi važni elementi za učenje, a kojem pristupaju i aktivno ih koriste znanstvenici i šira javnost. Cilj rada je istražiti na koji način muzej može biti pouzdan izvor informacija, uzimajući pritom u obzir kontekst u kojem su informacije predstavljene. Rad se...

: Muzej muzeja i muzej baštine problemski pristup ekonomiji i epistemologiji baštinskih i muzejskih fenomena; Dario Vuger
Prijedlog u naslovu navedene teme proizlazi iz želje da se jednim istraživačkim radom objedine mišljenja o kretanjima suvremene muzeologije i baštinske teorije. Teza je ovog rada, naime,dvostrana. Sa jedne strane pretpostavlja se da je u razdoblju postmodernizma i globalizacije muzeologija postala predmetom tržišne ekonomije, turizma te u tom smislu zajedno sa teorijom baštine postala dijelom kulturne industrije u smislu vodećih društvenoznanstvenih (studijskih)trendova, managmenta...

: Muzej planinarstva Ivanec; Stella Maria Varga
Muzej planinarstva Ivanec nalazi se u gradu Ivancu koji je smješten odmah ispod planine Ivanščice. Muzej je osnovan s idejom promicanja planinarstva kao načina života, u čijem je središtu se nalazi sama planina Ivanščica. Uz planinarstvo intencija muzeja je očuvanje i prezentacija kulturno-povijesne baštine, ali i suvremene umjetnosti. Stalni postav se sastoji od zbirke planinarstva, rudarstva, arheološke zbirke i zbirke negativa lokalnog umjetnika. Muzej je otvoren u veljači...

: Muzeji i mentalno zdravlje; Lucija Lučić
Diplomski rad istražuje utjecaj muzejskih ustanova na mentalno zdravlje svojih korisnika. Najprije se objašnjavaju mentalni poremećaji koji se spominju unutar rada (demencija, depresija, anksioznost, PTSP) te problem društvene izoliranosti. Ističu se društvene i obrazovne uloge muzeja te pripadajuće aktivnosti koje se provode za poboljšanje dobrobiti posjetitelja i smanjenje stigme prema osobama koje pate od mentalnih poremećaja. Naglašava se obveza koju muzeji imaju prema...

: Muzeji književnika; Lucija Piljić
Rad se bavi muzejima književnika in situ, odnosno mjestima povezanim sa životom i stvaranjem književnika. U radu je prvo biti opisana vrsta muzeja književnika te potom prikazana po tri muzeja književnika s područja Zagreba (Marija Jurić Zagorka, Miroslav Krleža, August Šenoa) i Londona (Charles Dickens, Dr Johnson, John Keats). Uspoređeni su njihovi stalni postavi, dostupnost za javnost, obrazovne i kulturne aktivnosti vezane za promicanje baštine povezane s...

Paginacija