Eksploatacija kamene sirovine u prapovijesti i antici istarskoga poluotoka

disertacija

• Naslov (engleski): Exploatation of stone raw material in prehistory and antiquity in the Istrian peninsula
• Autor: Katarina Šprem
• Mentor: Robert Matijašić (mentor)
• Mentor: Rajna Šošić Klindžić (mentor)
• Član povjerenstva: Domagoj Tončinić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Rajna Šošić Klindžić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Uroš Barudžija (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za arheologiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2022-09-30, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Arheologija
• Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC): 902/904 - Arheologija

Sažetak

Ovaj rad bavi se eksploatacijom, odnosno iskorištavanjem kamene sirovine na području Istarskog poluotoka za vrijeme prapovijesti i antike. Iako se na Istarskom poluotoku pojavljuju različite mineralne sirovine, mi smo svoje istraživanje ograničili na silicijske i karbonatne sedimentne stijene. Uvodni dio rada bavi se problematikom istraživanja različite kamene sirovine u mlađoj prapovijesti i antici na području hrvatskog dijela Istarskog poluotoka. Odredili smo geografski prostor istraživanja, kao i kronološke granice. Uvodni dio sadrži i opis metodologije istraživačkog rada. Istraživački rad velikim dijelom odnosio se na terenske preglede primarnih i sekundarnih ležišta rožnjaka, gradinskih naselja te antičkih kamenoloma. Uzeti su petrografski uzorci za rastuću bazu podataka. Drugo poglavlje pod nazivom „Geološka građa površinskih naslaga Istarskog poluotoka“ sadrži opis geomorfoloških karakteristika te detaljan opis geološke građe Istarskog poluotoka, s naglaskom na karakteristične fosile i mikrofosile za pojedine formacije. Daje se kratki opis klasifikacije karbonatnih sedimentnih stijena po Dunhamu i Folku, a koja se koristila u analizi sakupljenih uzoraka vapnenaca i dolomita. Treće poglavlje nazvano „Iskorištavanje silicijskih sedimentnih stijena“ sadrži klasifikaciju silicijskih sedimentnih stijena, raspravu oko terminologije te popis primarnih i sekundarnih ležišta rožnjaka na području Istre. Poglavlje također donosi kratke opise petrografskih uzoraka rožnjaka s određenih ležišta. Pri kraju poglavlja izneseni su rezultati analiza sirovine, točnije rožnjaka u širem smislu, s prapovijesnih nalazišta Istre, a koji su dostupni u objavljenoj literaturi. U četvrtom poglavlju – „Iskorištavanje silicijskih sedimentnih stijena u prapovijesti Istre na primjeru neolitičkih nalazišta Kargadur i Vižula“ izneseni su rezultati cjelokupne litičke analize cijepanih litičkih izrađevina s neolitičkih nalazišta Kargadur i Vižula u južnoj Istri s posebnim osvrtom na analizu sirovina. U petom poglavlju po redu pod imenom „Mineraloško-petrografska analiza uzoraka silicijskih sedimentnih stijena s neolitičkih nalazišta Kargadur“ iznose se rezultati mikropetrografske analize izrađevina od lokalnih rožnjaka. Šesto poglavlje naslovljeno „Geokemijska analiza uzoraka silicijskih sedimentnih stijena“ donosi rezultate prve geokemijske analize na istarskom rožnjaku. Analizirane su dvije izrađevine s arheološkog nalazišta Kargadur te dva uzorka s pretpostavljenog ishodišnog vi ležišta. Interpretirani su rezultati te izneseni komentari o budućim geokemijskim analizama istarskog rožnjaka. Naziv sedmog poglavlja je „Iskorištavanje karbonatnih sedimentnih stijena u prapovijesti“. Ovo poglavlje sadrži pregled korištenja karbonatnih sedimentnih stijena u razdoblju prapovijesti te pregled prapovijesnih gradina na cjelokupnom području Istarskog poluotoka. Najopsežnije korištenje karbonatnih sedimentnih stijena tijekom prapovijesti bilo je u obliku materijala za izradu suhozidnih bedema gradina. „Iskorištavanje karbonatnih sedimentnih stijena u antici“ naziv je osmog i najopsežnijeg poglavlja u radu. Ovdje se daje pregled antičkih kamenoloma s obzirom na njihovu administrativnu pripadnost određenom ageru – tršćanskom, parentinskom ili pulskom. Izneseni su rezultati terenskih pregled kamenoloma te njihovi opisi. U ovom poglavlju dan je kratki opis kamenarskih aktivnosti i alata korištenog tijekom rada na kamenu – od vađenja kamenih blokova do gotovog proizvoda. Također se daje pregled tragova koji određeni alat ostavlja na kamenu u određenim koracima rada. Naziv devetog poglavlja je „Mineraloško-petrografska analiza uzoraka karbonatnih sedimentnih stijena“. Ovo poglavlje donosi pregled prapovijesnih i antičkih nalazišta s kojih su uzeti uzorci vapnenaca i dolomita te rezultate analize tih uzoraka. Uzorke iz arheoloških konteksta usporedili smo s uzorcima iz izdanaka i kamenoloma za koje pretpostavljamo da su njihovo izvorište. Deseto poglavlje pod nazivom „Transport kamenih blokova u antici“ govori o mogućnostima vodenog i kopnenog transporta na području Desete regije. Poglavlje donosi popis i položaj uvala u kojima su sačuvane rimske lučke konstrukcije te uvala koje su pogodne za sidrenje, te kopneni prometni pravci i njihova pretpostavljena pružanja na području poluotoka. Ovo poglavlje također donosi analizu prostornog rasporeda kamenoloma u usporedbi s obližnjim lukama ili cestama. U jedanaestom poglavlju nalazi se rasprava o iznesenim podacima i rezultatima doktorskog istraživanja te se sve stavlja u širi geografski kontekst. U zaključnom poglavlju izneseni su zaključci na temelju podataka i razmatranja u prethodnim poglavljima.

Sažetak (engleski)

This paper deals with the exploitation of stone raw material in the Croatian part of the Istrian peninsula during prehistory and antiquity. Although various mineral resources occur on the Istrian peninsula, we have limited our research to siliceous and carbonate sedimentary rocks. The introductory part of the dissertation deals with the issue of research of various stone raw materials in younger prehistory and antiquity in the Croatian part of the Istrian peninsula. We determined the geographical space of the research, as well as the chronological boundaries. The introductory part also contains a description of the research methodology. The research work was mostly related to field surveys of primary and secondary deposits of chert or flint, hillfort settlements and roman quarries. Petrographic samples were taken for the growing database. The second chapter entitled "Geological structure of surface deposits of the Istrian peninsula" contains a description of geomorphological characteristics and a detailed description of the geological structure of the Croatian part of the Istrian peninsula, with emphasis on the characteristic fossils and microfossils for individual formations. A brief description of the Dunham and Folk carbonate sedimentary rock classification is given, which was used in the analysis of the collected limestone and dolomite samples. The third chapter, entitled "Exploitation of siliceous sedimentary rocks", contains a classification of siliceous sedimentary rocks, a discussion of terminology and a list of primary and secondary chert deposits in Istria. The chapter also provides brief descriptions of petrographic chert samples from the sampled deposits. At the end of the chapter, the lithic analysis of finds from prehistoric sites of Istria, which are available in the published literature, are presented, with an emphasis on the analysis of used raw material. The fourth chapter - "The use of siliceous sedimentary rocks on Neolithic sites Kargadur and Vižula" presents the results of the overall lithic analysis of knapped lithic artifacts from the Neolithic sites Kargadur and Vižula in southern Istria. The fifth chapter, entitled "Mineralogical-petrographic analysis of artifacts made from siliceous sedimentary rocks from the Neolithic sites of Kargadur" presents the results of micropetrographic analysis of artifacts from local chert. The sixth chapter entitled "Geochemical analysis of siliceous sedimentary rock samples" brings the results of the first geochemical analysis on Istrian chert. Two artifacts from the Kargadur archaeological site and two samples from the presumed source sites were viii analysed – one from Vižula and one from Marlera. The results are interpreted and comments on future geochemical analyses of the Istrian chert are presented. The title of the seventh chapter is "Exploitation of carbonate sedimentary rocks in prehistory". This chapter contains an overview of the use of carbonate sedimentary rocks in the prehistoric period and an overview of prehistoric hillforts in the entire area of the Istrian peninsula. The most extensive use of carbonate sedimentary rocks during prehistory was in the form of materials for the construction of dry-stone ramparts. "Exploitation of carbonate sedimentary rocks in antiquity" is the title of the eighth and most comprehensive chapter in the paper. We present an overview of ancient quarries with regard to their administrative affiliation to a particular ager - Tergeste, Parentium or Pola. The results of the field survey of the quarries and their descriptions are presented. This chapter gives a brief description of stonemasonry activities and tools used during stonework - from extracting stone blocks to the finished product. It also gives an overview of the traces that a particular tool leaves on the stone in certain steps of the work. The title of the ninth chapter is "Mineralogical-petrographic analysis of carbonate sedimentary rock samples". This chapter provides an overview of prehistoric and ancient sites from which limestone and dolomite samples were taken, and the results of the analysis of these samples. We compared samples from archaeological contexts with samples from outcrops and quarries that we assume are their source. The tenth chapter entitled "Transport of stone blocks in antiquity" talks about the possibilities of water and land transport in the Regio Decima. The chapter provides a list and position of bays in which Roman port structures have been preserved and bays suitable for anchoring, as well as Roman road routes and their presumed directions in the peninsula. This chapter also provides an analysis of the quarries’ spatial distribution compared to nearby ports or roads. The eleventh chapter discusses the presented data and the results of the doctoral research and puts everything in a broader geographical context. The concluding chapter presents conclusions based on the data and considerations in the previous chapters.

• Ključne riječi: eksploatacija kamena; prapovijest; neolitik; Kargadur; Vižula; antika; silicijske sedimentne stijene; karbonatne sedimentne stijene; mineraloško-petrografska analiza; geokemijska analiza; transport kamena; Istra; Hrvatska
• Ključne riječi (engleski): stone exploitation; prehistory; Neolithic; Kargadur; Vižula; antiquity; siliceous sedimentary rocks; carbonate sedimentary rocks; mineralogical-petrographic analysis; geochemical analysis; transport of stone; Istria; Croatia
• Jezik: hrvatski
• DOI: https://doi.org/10.17234/diss.2022.330381D
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:529882
• Studijski program: Naziv: Arheologija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski doktorski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti iz humanističkog područja, polje arheologija (Dr. sc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Opseg: 309 str.
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-10-13 16:45:52