Pages

Pripovijedanje i identitet u romanima Lidije Dimkovske
Pripovijedanje i identitet u romanima Lidije Dimkovske
Sara Dragoljević
Tema ovog rada je analiza pripovijedanja i konstruiranja identiteta u romanima Skrivena Kamera (2004.) i Rezervni život (2012.). Uvodni dio se bavi prikazom Lidije Dimkovske u kontekstu suvremenog romana i makedonske egzilantske književnosti. Potom je dan teorijski okvir istraživanju; pojašnjen je koncept identiteta te pojmovi stranca i drugosti koji su važni za ovu analizu. Analiza romana obuhvaća interpretaciju narativne strukture koja je u Skrivenoj kameri posebno zanimljiva zbog...
Pripovijedanje i multimedijsko učenje na primjeru pisma hiragane
Pripovijedanje i multimedijsko učenje na primjeru pisma hiragane
Marija Bilić
Pripovijedanje, odnosno pričanje priče (eng. storytelling), jedna je od najstarijih ljudskih vještina i oblika komunikacije. Prije izuma pisma, tehnikom pripovijedanja nisu se samo prenosile priče, već i znanja. I u današnje se vrijeme tehnika pripovijedanja naglašava kao korisna vještina, posebice u području obrazovanja, zato što potiče personaliziran pristup sadržaju koji tako uvelike može pospješiti usvajanje određenog gradiva. Isto tako multimedijsko okruženje može...
Pripovijedanje i prostor u romanima Samuela Becketta
Pripovijedanje i prostor u romanima Samuela Becketta
Antonija Novaković
Proza Samuela Becketta isprva je shvaćena kao prikaz egzistencijalističke problematike apsurda i besmisla postojanja, a potom u vidu strukturalizma i naratologije 1960-ih godina počinje se shvaćati kao iscrpni naratološki eksperiment sa formalnim značajkama pripovjednog teksta. Ovaj rad posvećen je Beckettovoj trilogiji romana: Molloy, Malone umire i Neimenjivi, a usput se osvrće i na Beckettovu kratku prozu istoga razdoblja stvaralaštva koja dijeli iste pripovjedne značajke....
Pripovijedanje i transgresivnost: čitanje Slobode Janka Polića Kamova
Pripovijedanje i transgresivnost: čitanje Slobode Janka Polića Kamova
Danijel Sztjepan Blazsetin
Analiza se književnih djela Janka Polića Kamova po pravilu svodi na analizu šokantnih motiva i dekadenciju njegovih književnih likova, reproducirajući tako kritičke sudove koje su iznijeli njegovi prvi kritičari. U ovome ćemo radu motiviranost i karakterizaciju Kamovljevih pripovjedača, odnosno novelu kao cjelinu promotriti iz specifične perspektive, imajući na umu Bataillevu teoriju o erotici i transgresiji, psihoanalitičku naratologiju i Barthesovu teoriju o užitku i nasladi u...
Pripovijedanje kao oblikovanje identiteta
Pripovijedanje kao oblikovanje identiteta
Filip Kučeković
Ovaj rad bavi se pripovijedanjem i identitetom kao jednim od iznimno važnih tema za književnost. U prvom se dijelu iznosi uvod u pojmove pripovijedanja i identiteta u kojem su opisani neke od suvremenih teorija. Zatim se rad bavi teorijama Hanne Arendt, Paula Ricoeura, Adriane Cavarero i Julije Kristeve koje povezuju identitet i pripovijedanje. Arendt pojam identiteta veže uz drugost koja ga konstituira i omogućava mu političko i etičko djelovanje u zajedničkom prostoru. Paul Ricoeur...
Pripovijedanje kao otpor metafizici zla: relacije franjevačkih ljetopisa iz 18.
 
 stoljeća s opusom Ive Andrića i Josipa Mlakića
Pripovijedanje kao otpor metafizici zla: relacije franjevačkih ljetopisa iz 18. stoljeća s opusom Ive Andrića i Josipa Mlakića
Maja Vrkić
Rad analizira intertekstualne relacije franjevačkih kronika 18. stoljeća s odabranim tekstovima Ive Andrića i Josipa Mlakića u teoretskom okviru pojmova pripovijedanja i zla. U okviru Ljetopisa fra Nikole Lašvanina, Ljetopisa kreševskoga samostana fra Marijana Bogdanovića te Ljetopisa sutješkoga samostan fra Bone Benića razmatra se koncept bilježenja i pamćenja povijesti kao „učiteljice života“. Stoga će se pripovijedanje očitovati kao izvor spoznaje, ali i kao čuvar...
Pripovijedanje povijesti u franjevačkim kronikama 18. st. i morlačkoj trilogiji Ivana Aralice
Pripovijedanje povijesti u franjevačkim kronikama 18. st. i morlačkoj trilogiji Ivana Aralice
Antonia Barać
S posebnim fokusom na naratološke strategije same povijesti koja se konstruira tek pripovijedanjem (H. White), te na fikcionalizaciju historije i historizaciju fikcije (P. Ricoeur), osobita se pozornost u ovom radu posvećuje interferencijama Araličinih novopovijesnih romana s franjevačkim kronikama na kompozicijskoj i fabularnoj razini, potom poveznicama u narativnoj i metanarativnoj strukturi, u stilskom oblikovanju, u načinima inkorporiranja elemenata iz folklorne tradicije (legendi i...
Pripovjedni modeli u prozi Daše Drndić
Pripovjedni modeli u prozi Daše Drndić
Lucija Bojić
Predmet ovog rada je prozni opus Daše Drndić, odnosno opis njegovih prepoznatljivih pripovjednih strategija. Prateći razvoj autorskog rukopisa od njegove najranije faze, preko zapaženijih romana devedesetih pa sve do znamenitih dvijetisućitih, nastojimo istaknuti značajke koje bi se mogle smatrati reprezentativnima za cjelokupni korpus. Polazišta su nam pri ocrtavanju komplementarnih tendencija pritom dokumentarno-autobiografska svojstva, izrazita formalna rješenja i sadržajna...
Priprema sociologa za tržište rada
Priprema sociologa za tržište rada
Lucija Marić
Ovo istraživanje ispituje kako različiti studiji sociologije pripremaju studente za tržište rada i koje dodatne metode samostalne pripreme studenti koriste. Hrvatsku karakterizira visoka stopa nezaposlenosti, pri čemu su mladi posebno ranjiva skupina, te su studenti društvenih usmjerenja u lošijem položaju na tržištu rada za razliku od nekih drugih znanstvenih područja. Obrazovanje i tržište rada međusobno su povezani i trebali bi funkcionirati kao dva međusobno ovisna...
Prirodno stanje i koncepcija države u filozofiji Hobbesa, Lockea i Rousseaua
Prirodno stanje i koncepcija države u filozofiji Hobbesa, Lockea i Rousseaua
Marta Damjanović
U radu su iznesene teorije trojice kontraktualističkih filozofa koje se odnose na raspravu o prirodnom (pretpolitičkom) stanju te koncepcijama osnivanja države pojedinog filozofa. U prvom redu prikazane su teorije Thomasa Hobbesa i Johna Lockea, kao značajnijih filozofa koji su djelovali tijekom 17. stoljeća, u vremenima engleskih građanskih ratova. Uz njih, bit će prikazan i društveno-ugovorni predložak J. J. Rousseaua, filozofa koji je pak djelovao u 18. stoljeću, a čija su...
Pristojnost i komunikacija o prijetećim događajima
Pristojnost i komunikacija o prijetećim događajima
Valentina Čarapina
Određeni nesporazumi u interpersonalnoj komunikaciji mogu biti posljedica potrebe govornika da zaštiti sebe ili svog sugovornika od prijetećih informacija. Ta potreba, koja se u mnogim istraživanjima pripisuje utjecaju pristojnosti, može dovesti do toga da govornici manipuliraju izrazima kojima prenose prijeteće informacije. Cilj ovog istraživanja je ispitati kako ljudi odabiru izraze kojima drugima prenose vjerojatnost prijetećih ishoda. Točnije, ovim istraživanjem ispitat će se...

Pages