(Ne)stabilnost nacionalnog identiteta – „crnogorski paradoks“

diplomski rad

• Naslov (engleski): (Un)stable national identities – „montenegrin paradox“
• Autor: Antun Dulibić
• Mentor: Drago Župarić-Iljić (mentor)
• Član povjerenstva: Dragan Bagić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Davorka Matić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za sociologiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-07-01, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Sociologija

Sažetak

U radu su analizirani rezultati popisa stanovništva provedenih u Crnoj Gori od 1948. do 2011. godine te su utvrđene značajne promjene u demografskoj strukturi etničkog izjašnjavanja. Među populacijom je zabilježen drastičan relativni pad etničke identifikacije Crnogoraca i porast etničke identifikacije Bošnjaka, odnosno Muslimana i Srba. Analiza povijesnih događaja je pokazala kako je porast udjela Bošnjaka i Muslimana u populaciji povezan sa njihovom legitimacijom kao jednim od konstitutivnih naroda Jugoslavije, dok je porast udjela Srba u populaciji Crne Gore povezan s unutarnjim politikama, geopolitičkim kontekstom i proglašenjem nezavisnosti te države. Razmotrene su implikacije na teorijsku literaturu o nacionalizmu te je ustanovljeno da modernistički i postmodernistički pristupi nude adekvatnija objašnjenja tih promjena od primordijalističkih.

Sažetak (engleski)

This paper analysed the results of the population censuses conducted in Montenegro from 1948 to 2011 and significant changes in the demographic structure of ethnic identification were determined in this period. A drastic relative decline was recorded among the population in the ethnic identification of Montenegrins, as well as an increase in the ethnic identification of Bosniaks/Muslims and Serbs. Analysis of historical events has shown that the increase in the share of Bosniaks/Muslims in the population is related to their recognition as one of the constituent nations of Yugoslavia, while the increase in the share of Serbs in the population of Montenegro is related to the country's internal policies, the geopolitical context, and the declaration of independence. Implications for the theoretical literature on nationalism were discussed, establishing that modernist and postmodernist approaches offer more adequate explanations of these changes than primordialist ones.

• Ključne riječi: Crna Gora; nacionalizam; etnicitet; popis stanovništva
• Ključne riječi (engleski): Montenegro; nationalism; ethnicity; population census
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:714945
• Studijski program: Naziv: Sociologija (dvopredmetni); smjerovi: znanstveni, nastavnički; Smjer: znanstveni; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra sociologije (mag. soc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-10-04 10:03:21