Pripovijedanje i transgresivnost: čitanje Slobode Janka Polića Kamova

diplomski rad

• Naslov (engleski): Narration and Transgression: Reading Sloboda from Janko Polić Kamov
• Autor: Danijel Sztjepan Blazsetin
• Mentor: Zrinka Božić Blanuša (mentor)
• Član povjerenstva: Andrea Milanko (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Zvonimir Glavaš (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za kroatistiku); Zagreb
• Datum i država obrane: 2022-07-07, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Filologija; Kroatistika
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Znanost o umjetnosti

Sažetak

Analiza se književnih djela Janka Polića Kamova po pravilu svodi na analizu šokantnih motiva i dekadenciju njegovih književnih likova, reproducirajući tako kritičke sudove koje su iznijeli njegovi prvi kritičari. U ovome ćemo radu motiviranost i karakterizaciju Kamovljevih pripovjedača, odnosno novelu kao cjelinu promotriti iz specifične perspektive, imajući na umu Bataillevu teoriju o erotici i transgresiji, psihoanalitičku naratologiju i Barthesovu teoriju o užitku i nasladi u tekstu. Nastojit ćemo dokazati kako transgresija i erotika kakvom ju opisuje Bataille, korespondira s pripovjedačevim poimanjem erotike te da on stoga, kao pripovjedač, podliježe pravilnostima koji su opisani u spomenutom teorijskom okviru. Naratološka će analiza Slobode dakle pokazati dinamiku među do sada ne identificiranim dijegetičkim razinama, razloge eliptičnih epizoda i uzroke ovakve segmentacije teksta. Stavljajući naglasak na pripovjedača i na njegovo pripovijedanje, pokazat ćemo kako Kamovljeva avangardnost ne leži prvenstveno u njegovoj poetici pljuvanja, već u vrlo svjesno koncipiranoj, ali itekako inovativnoj strukturi.

Sažetak (engleski)

Readings of the work of Janko Polić Kamov are usually limited to the analysis of elements of decadence of his characters, usually repeating the claims of his earliest critics. In this paper, we will explore the drives and characterizations of Kamov’s narrators, having in mind the specific theoretical framework of Bataille’s theory of eroticism and transgression, psychoanalytic narratology, and Barthes’ concept of pleause and bliss of the text. We argue that the concept of transgression and eroticism seen in Bataille, corresponds to those of the narrator of Sloboda, and as such he is affected of its consequences. The narrative analysis presented in this paper will inspect the narrative levels and the causes of the elliptic episodes in Sloboda. Underlining the aspects of the narration and the narrator, we argue that Kamov’s affiliation with the avant-garde is more prominently seen in his way of structuring the narrative, rather than his commonly emphasized naturalistic and debauched poetics.

• Ključne riječi: Kamov; transgresija; erotika; dijegetičke razine; Bataille
• Ključne riječi (engleski): Kamov; transgression; eroticism; narrative levels; Bataille
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:794631
• Studijski program: Naziv: Kroatistika; smjerovi: nastavnički (dvopredmetni); Smjer: nastavnički (dvopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije hrvatskog jezika i književnosti (mag. educ. philol. croat.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-07-14 17:47:17