Izgubljeni osjećaj: naratološka analiza prikaza depresivnog realizma u modernističkoj i postmodernističkoj književnosti

diplomski rad

• Naslov (engleski): Lost Feelings: A Naratological Analysis of Depictions of Depressive Realism in Modern and Postmodern Literature
• Autor: Hana Samaržija
• Mentor: Maša Grdešić (mentor)
• Član povjerenstva: Branislav Oblučar (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Kristina Grgić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za komparativnu književnost); Zagreb
• Datum i država obrane: 2021-11-05, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Filologija; Poredbena književnost

Sažetak

Pri naivnom čitanju modernističke i postmodernističke književnosti, stvoreni svjetovi pojedinih djela doimaju nam se osobito depresivnima: međuljudski odnosi u njima su svedeni na nizove nesporazuma, prijateljstvo i ljubav samo su iluzije, a životni smisao izgubljen je slučaj kojeg je inherentno nemoguće pronaći. Ovaj rad nudi književno-teorijsku i kulturološku analizu prikaza depresivnog realizma u modernističkoj i postmodernističkoj književnosti, vodeći se prvenstveno kulturološkim radom Bena Jeffreyja na opusu Michela Houellebecqa i naratološkom analizom prikaza svijesti Dorrit Cohn (Jeffery 2011, Cohn 1979). Na primjeru sedam djela prvenstveno marginaliziranih ženskih autorica iz različitih književnih razdoblja - Svjetionika Virginije Woolf, Staklenog zvona Sylvije Plath, Odigraj svoje karte Joan Didion, Manje od nule, Pravila privlačnosti i Informanti Breta Eastona Ellisa te Moje godine odmora i opuštanja Ottesse Moshfegh – ovaj rad nastoji pokazati kakav je književno-povijesni razvoj prikaza svijesti ova djela učinio toliko tjeskobnima. Konačno, rad u zaključku analizira kulturološke i socioekonomske razloge pojave i ustrajnog postojanja depresivnog realizma unutar čitavog stoljeća.

Sažetak (engleski)

While naively reading modern and postmodern literature, specific works' structured worlds appear particularly depressing: in them, interpersonal relationships are reduced to sequences of misunderstandings, friendship and love are mere illusions, and searching for the meaning of life is a lost cause that is inherently impossible to divulge. This article offers a literary theoretical, and cultural analysis of depictions of depressive realism in modern and postmodern literature, referring primarily to cultural theorist Ben Jeffery's work on Michel Houellebecq's literary opus and Dorrit Cohn's innovative narratological analysis of depictions of consciousness in literature (Jeffery 2011, Cohn 1979). On the example of seven works authored primarily by marginalized female writers from different literary periods – Virginia Woolf's To the Lighthouse, Sylvia Plath's Bell Jar, Joan Didion's Play it as it Lays, Bret Easton Ellis' Less than Zero, Rules of Attraction, and The Informers, and Ottessa Moshfegh's My Year of Rest and Relaxation – this article strives to demonstrate what kind of historical development in depictions of consciousness made these books so downbeat. Finally, the article's conclusion analyses the cultural and socioeconomic reasons why depressive realism appeared and subsisted over a century.

• Ključne riječi: depresivni realizam; teorija književnosti; povijest književnosti; naratologija; kulturalni studiji
• Ključne riječi (engleski): depressive realism; literary theory; history of literature; narratology; cultural studies
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:885595
• Studijski program: Naziv: Komparativna književnost (dvopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra komparativne književnosti (mag. litt. comp.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2021-11-08 19:58:33