Povezanost rada od kuće i psihičke dobrobiti: medijacijska uloga latentnih funkcija zaposlenja

diplomski rad

• Naslov (engleski): The relation between work from home and psychological well-being: mediation role of the latent functions of employment
• Autor: Ivona Jelinčić
• Mentor: Darja Maslić Seršić (mentor)
• Član povjerenstva: Blaž Rebernjak (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Nikola Erceg (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za psihologiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2021-07-05, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Psihologija; Psihologija rada

Sažetak

Pandemija COVID-19 suočila je svijet s globalnom krizom i brojnim promjenama. Za milijune ljudi diljem svijeta rad od kuće je preko noći postao svakodnevica. Cilj našeg istraživanja bio je doprinijeti istraživačkim spoznajama povezanosti rada od kuće i psihičke dobrobiti, odnosno ispitati teoriju Latentne deprivacije Marie Jahode (1984) u kontekstu trenutno aktualnih uvjeta rada i utvrditi postoji li razlika u ostvarenju latentnih funkcija zaposlenja (vremenska struktura dana, socijalni kontakti, kolektivni smisao, razina aktivnosti i društveni identitet) i psihičkoj dobrobiti između zaposlenih osoba koje rade od kuće i zaposlenih osoba koje rade na uobičajenom radnom mjestu te ispitati predstavljaju li latentne funkcije zaposlenja mehanizam u podlozi pretpostavljene povezanosti uvjeta rada i psihičke dobrobiti. U istraživanju su sudjelovale 442 zaposlene osobe (120 radi od kuće, 322 radi na uobičajenom radnom mjestu). Kao mjera psihičke dobrobiti korišten je Upitnik općeg zdravlja (GHQ-12), a kao mjera ostvarenosti latentnih funkcija korištena je Skala latentnih i manifestnih dobrobiti (LAMB). Rezultati su pokazali da sudionici koji rade od kuće iskazuju slabiju psihičku dobrobit, manje socijalnih kontakata te manji doživljaj kolektivnog smisla i društvenog identiteta u odnosu na sudionike koji rade na uobičajenom radnom mjestu, dok se navedene skupine ne razlikuju u vremenskoj strukturi dana i razini aktivnosti. Nadalje, socijalni kontakti i kolektivni smisao predstavljaju medijatore povezanosti uvjeta rada i psihičke dobrobiti, dok vremenska struktura dana, razina aktivnosti i društveni identitet nisu značajni medijatori navedene povezanosti. Također, utvrđena je i pozitivna povezanost sa psihičkom dobrobiti svih latentnih funkcija, osim razine aktivnosti. Ovakvi rezultati ukazuju na važnost latentnih funkcija zaposlenja za psihičku dobrobit zaposlenika te kako ostvarenost latentnih funkcija može patiti u okolnostima rada od kuće pa naši nalazi predstavljaju i temelj za prilagodbu rada od kuće na način koji može pogodovati psihičkoj dobrobiti zaposlenika.

Sažetak (engleski)

The COVID-19 pandemic has faced the world with a global crisis and numerous changes. For millions of people around the world, working from home has overnight become an everyday occurrence. The aim of our research was to contribute to the research knowledge of the relation between work from home and psychological well-being, i.e. to examine the Latent Deprivation theory by Maria Jahoda (1984) in the current context and to determine whether there is a difference in access to the latent benefits of employment (time structure, social contacts, collective purpose, activity level and social identity/status) and mental well-being, between participants working at the usual workplace and participants working from home; and to determine whether latent benefits are the underlying mechanism of the assumed relation between working conditions and psychological well-being. The survey involved 442 employees (120 working from home, 322 working at the usual workplace). The General Health Questionnaire (GHQ-12) was used as a measure of psychological well-being and the Latent and Manifest Benefits Scale (LAMB) was used as a measure of access to the latent benefits of employment. The results showed that participants working from home show poorer psychological well-being, less social contacts and less experience of collective purpose and social identity compared to participants working at the usual workplace, while these groups do not differ in the time structure of the day and level of activity. Furthermore, social contacts and collective purpose represent mediators of the relation between working conditions and psychological well-being, while time structure of the day, social identity and level of activity didn’t prove to be significant mediators of this connection. Also, a positive correlation was found between the psychological well-being and all of the latent benefits, except the level of activity. These results indicate the importance of latent employment benefits for the psychological well-being of employees and how access to the latent functions may suffer in the circumstances of work from home, so our findings can be used as the basis for adjusting work from home in a way that is conducive to employee's mental well-being.

• Ključne riječi: rad od kuće; psihička dobrobit; latentne funkcije zaposlenja; pandemija koronavirusa
• Ključne riječi (engleski): work from home; psychological well-being; latent benefits of employment; coronavirus pandemic
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:337017
• Studijski program: Naziv: Psihologija (jednopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2021-07-11 22:33:31