Završni radovi

: Češki i poljski frazemi s komponentom žena; Mia Poturica
Ovaj rad bazira se na kognitivnolingvističkoj analizi frazema s komponentom “žena” u češkom i poljskom jeziku. Iznesene su glavne teorijske postavke o frazemu, frazeologiji, stereotipima i seksizmu u jeziku. Na korpusu prikupljenom iz jednojezičnih i dvojezičnih čeških i poljskih frazeoloških rječnika prikazani su odnosi oba jezika prema ženi na temelju frazema koji sadrže komponentu žena u istima. Točnije, u češkom jeziku analizirani su frazemi s komponentom „žena”...

: Češko-hrvatski lažni prijatelji; Kristina Zlatunić
Ovaj se rad bavi češko-hrvatskim lažnim prijateljima. Riječ je o parovima leksema iz dvaju jezika koji imaju isti ili sličan oblik, a značenjski su različiti. U teorijskom dijelu rada obrađuje se pojam, terminologija i tipologija lažnih prijatelja, njihova leksikografska obrada te utjecaj češkoga jezika na hrvatski jezik. Praktični dio rada odnosi se na obradu lažnih prijatelja prema izraznom i sadržajnom kriteriju i izradu Malog rječnika hrvatsko-čeških lažnih prijatelja.

: Čimbenici doživljavanja i počinjenja nasilja djevojaka u adolescentskim romantičnim vezama; Rea Cvjetković
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati učestalost doživljenog i počinjenog nasilja kod djevojaka u adolescentskim romantičnim vezama te utvrditi doprinos individualnih karakteristika djevojaka u objašnjavanju doživljenog i počinjenog partnerskog nasilnog ponašanja. Istraživanje je provedeno internetskim upitnikom u kojem su sudjelovale 163 djevojke između 16. i 21. godine koje su u proteklih godinu dana bile u romantičnoj vezi. Podaci su prikupljeni setom upitnika koji se...

: Čimbenici nezadovoljstva tijelom kod prvorotkinja; Tea Klepac
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati zastupljenost nezadovoljstva tijelom kod prvorotkinja i razlike između prvorotkinja koje su zadovoljne i nezadovoljne vlastitim tijelom s obzirom na fizičke mjere tjelesnog izgleda, karakteristike trudnoće, sociokulturalne stavove o tjelesnom izgledu, partnerove komentare i važnosti tjelesnog izgleda te provjeriti koje varijable mogu predvidjeti nezadovoljstvo tijelom tj. koji čimbenici mogu imati rizičnu i zaštitnu ulogu u formiranju slike...

: Čimbenici razvoja čitateljskih navika učenika; Ivana Repak
Cilj ovoga rada je utvrditi povezanost čitateljskih navika učenika s raznim čimbenicima, među kojima su obitelj, učitelji, knjižnica, mediji i vršnjaci, te pritom procijeniti njihove kauzalne odnose. U teorijskom dijelu rada predstavljaju se važnost čitanja i čitateljske navike adolescenata, a potom slijedi pregled relevantnih čimbenika razvoja čitateljskih navike djece, tj. obitelji, učitelja, knjižnice, medija i vršnjaka. Teorijski dio rada poslužio je kao osnova za...

: Čitalačke kompetencije u nastavi hrvatskoga jezika u kurikulskoj obrazovnoj paradigmi; Katarina Žigić
Visoka razina čitalačke pismenosti preduvjet je za uspješno ovladavanje obrazovnim sadržajem što rezultira boljom pripremljenošću učenika za rad i cjeloživotno učenje. Čitalačka pismenost jedno je od glavnih ispitnih područja PISA testiranja i podijeljena je na 6 razina. Postizanje viših razina čitalačke pismenosti ovisi o ovladanosti kognitivnim i metakognitivnim strategijama čitanja na hrvatskome jeziku. U ovome će se radu analizirati načini ispitivanja čitalačke...

: Čitalačke navike djece osnovne škole od 4. do 8. razreda; Marina Zrilić
Čitanje je jedna od bitnih sastavnica pismenosti. Vrlo je važna vještina potrebna za razvoj svih ostalih kompetencija te razumijevanje sadržaja iz svakodnevnog života. Najvažniju ulogu u procesu razvijanja čitalačkih navika predškolske djece zauzimaju roditelji i njihova angažiranost te posvećenost razvoju djeteta. Kako bi djeca postala dobri čitači, moraju imati dobro razvijene predčitalačke vještine koje podrazumijevaju razvijenu vještinu slušanja i...

: Čitalačke navike na stranim jezicima učenika jezične i prirodoslovno-matematičke gimnazije; Julia Vuković
Posljednjih godina predstavljen je velik broj istraživanja koja ukazuju na sve manji interes za čitanjem među mladima. Mladi su istovremeno sve više izloženi raznim izvorima na stranim jezicima, a dobar dio toga su i tekstovi u digitalnom obliku. Diplomski rad stoga istražuje čitalačke navike mladih u Hrvatskoj u kontekstu čitanja i usvajanja stranih jezika. Prvi dio rada analizira ključne pojmove vezane uz čitanje i čitalačke navike te raspravlja o značenju pojma...

: Čitanje i čitaonički pokret u Istri u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeća; Tina Horvat
U središtu ovoga rada je razvoj čitaoničkog pokreta u Istri u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeća s posebnim naglaskom na čitateljska društva središnje Istre, tj. čitateljska društva s djelovanjem: u Lindaru (1883.), Gračišću (1887.), Sv. Petru u Šumi (1889.), Pazinu (1897.), Tinjanu (1900.), Kringi (1911.) i Cerovlju (1913.). Prvi dio rada daje pregled širenja pisane riječi u Istri u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeća te povijest čitaoničkog...

: Čitanje u središtu neformalnog obrazovanja; Irina Maljcov
Od sredine 20. stoljeća svjedočimo brojnim društvenim promjenama koje se događaju intenzivnije i brže nego ikada prije. Obrazovanje je jedan od temeljnih stupova na kojima počiva svaka društvena zajednica, a znanje danas postaje najvažniji društveni resurs. Kontinuitet, kvaliteta i raznolikost sadržaja vode do pojedinca spremnog na suočavanje sa svakodnevnim izazovima koje društvo stavlja pred njega te na cjeloživotno učenje. Stjecanje znanja i vještina ne prestaje (i ne bi...

: Čitateljski klubovi kao dio programa narodnih knjižnica; Marta Turkalj
Čitateljski klubovi jedna su od vrsta programa koje provode narodne knjižnice. Teoretski dio ovoga rada ističe ulogu narodnih knjižnica u promicanju čitanja, zatim daje kratak pregled povijesnog razvoja čitanja u grupama koji je u konačnici doveo do razvoja fenomena čitateljskih klubova te opisuje sam format čitateljskog kluba s njegovim glavnim odlikama. Također, dio rada posvećen je primjerima dobre prakse provođenja programa čitateljskih klubova u hrvatskim narodnim...

: Čitateljski klubovi u narodnim knjižnicama u Zagrebu i u Rijeci; Matea Pižir
Čitateljski klubovi zajednice su čitatelja koji se sastaju najčešće jednom mjesečno, pokreću raspravu o pročitanoj knjizi, iznose svoja mišljenja i uspoređuju dojmove. Susreti čitateljskih klubova mogu se održavati na različitim mjestima, od privatnih domova, udruga, knjižara pa sve do knjižnice, u kojima su susreti ipak najčešći. U Hrvatskoj razvoj čitateljskih klubova počinje oko 2001. godine. Čitateljski klubovi najviše se osnivaju u narodnim knjižnicama u Zagrebu i...

Paginacija