Naslov Predodžbe o Mađarima u hrvatskoj književnoj periodici od 1835. do 1858. godine Naslov (engleski) Images of the Hungarians in Croatian periodical literature in the period from 1835 to 1858 Autor Morana Plavac Mentor Darko Dukić (mentor)Mentor Dinko Šokčević (komentor)16751504 Član povjerenstva Suzana Coha (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Sándor Bene (član povjerenstva)Član povjerenstva Vlasta Švoger (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zagrebu Datum i država obrane 2022-01-24, Hrvatska Znanstveno / umjetničko HUMANISTIČKE ZNANOSTI Univerzalna decimalna klasifikacijaUDC ) 930.85(497.5) - Kulturna povijest Hrvatske 82 - Književnost. Komparativna književnost Sažetak Polazna je pretpostavka doktorskoga rada da hrvatska časopisna građa 19. stoljeća pruža sadržajan i relevantan materijal za istraživanje odnosa dviju književnosti i kultura – hrvatske i mađarske, osobito za rekonstrukciju predodžbi o Mađarima u hrvatskoj kulturi toga razdoblja. Analiza se fokusira na imagotipske predodžbe u časopisima Danica ilirska, Kolo, Zora dalmatinska i Neven (1835 – 1858) te dvama godišnjacima koji stoje izvan te matice, u Danici zagrebečkoj i Srpsko-dalmatinskom magazinu. Prvi dio rada prikazuje razne teorije o nacijama i nacionalizmu što pruža objašnjenje o jačanju nacionalnih pokreta pa tako i nastanku ilirskoga pokreta. Nadalje, daje se kratak pregled hrvatsko-mađarskih veza od srednjega vijeka do 19. stoljeća kao i pregled domaće periodike od početaka do sredine 19. stoljeća, uz isticanje njezina utjecaja na početke modernog nacionalizma i s njima povezano predočavanje geokulturnih prostora. Naglasak je časopisima nastalim u 19. stoljeću a koji su se pokazali jakim oružjem kojim se širila predodžba o susjednim narodima i tako razvijala nacionalna karakterologija koja je isticala neke osobine drugih naroda, naglašavala ili prešućivala njihove negativne ili pozitivne karakteristike. S obzirom na to da je naglasak istraživanja na imagotipskom potencijalu modernog periodičnog tiska, donosi se kratak pregled imagologije kao posebne grane komparativne književnosti koja se bavi istraživanjem kolektivnih predodžbi, tj. kulturnih ili nacionalnih stereotipa kako stranih naroda i prostora tako i vlastitoga naroda i prostora. Dakle, cilj je istraživanja nijansirana rekonstrukcija imagotipskih predodžbi o Mađarima i Mađarskoj u hrvatskim književnim i kulturnim časopisima od 1835. do 1858. godine čime se utvrđivao intenzitet i karakter međukulturnih mađarsko-hrvatskih veza (prijevodi i informacije o kulturi druge zemlje). Najprije su se izdvojili relevantni tekstovi, a zatim se rekonstruirala tipična predodžba o Mađarima i Mađarskoj. Tako se analiza usredotočuje na imagotipske predodžbe o azijatskom podrijetlu Mađara, jezičnim razlikama, prostoru Ugarske, odnosima 1848. godine. Kao poseban dio disertacije nametnula se i tema istraživanja povijesnih ličnosti kao potencijalnih imagotipskih predodžbi. S obzirom na dugu zajedničku povijest koja je bila pred brojnim izazovima te službeno započela 1102. godine, jasno je da su je obilježile ličnosti koje će se spominjati u različitim kontekstima. A da se nije uvijek izražavao negativan stav prema Mađarima, pokazuje analiza tekstova u kojima se pojavljuje aksiološki pozitivan diskurs (Mađari kao uzor) dok posebno poglavlje donosi analizu tekstova objavljenima u dvama godišnjacima, a prikazuju „neilirski pogled“ na Mađare. Dakle, analiza disertacije pokazuje kako je slika o Mađarima u časopisnoj građi 19. stoljeća složena te je odraz političkih okolnosti vremena u kojima je nastala.
Sažetak (engleski) The starting hypothesis of this doctoral thesis is that 19th century periodicals contain rich and relevant material for researching the relationship between two literatures and cultures ˗ Croatian and Hungarian, which makes them especially fitting for the reconstruction of the portrayal of Hungarians in Croatian culture of the period. The analysis focuses on the images presented in periodicals Danica Ilirska, Kolo, Zora dalmatinska and Neven (1835- 1858) and two separate yearly periodicals Danica zagrebečka and Srpsko-dalmatinski magazin. The first part of the paper provides an overview of different theories of nations and nationalism and also explains the rise of nationalist movements including Illyrian movement. Furthermore, there is a general review of Croatian-Hungarian relations from the Middle Ages to the 19th century as well as the overview of the national periodicals from the beginning to the middle of the 19th century, stressing their influence on the rise of the modern nationalism and related imagery of geocultural spaces. The emphasis is placed on the periodicals from the 19th century which proved to be a strong means for spreading imagery of neighbourly nations and developing national characterology which focused on certain qualities of other nations, stressing or ignoring their negative or positive characteristics. Considering the paper highlights imagotypical potential of the modern periodicals, there is a brief overview of imagology as a special branch of comparative literature dedicated to researching collective images, meaning cultural and national stereotyping of both foreign nations and places as selfstereotyping. Therefore, the aim of the research is a nuanced reconstruction of imagotypical views on Hungary and Hungarians in Croatian literary and cultural periodicals from 1835 to 1858 which is then used as a means of determining intensity and the nature of intercultural Hungarian-Croatian relations (translations and the information on the culture of the other country). The paper starts with identifying the most relevant texts and continues by reconstructing typical stereotypes about Hungary and Hungarians. Therefore, the analysis focuses on imagotypical perception on Asiatic origins of Hungarians, language differences, territory of Hungarian kingdom and the relationships in 1848. A special part of the dissertation is the prospective research of historical figures as a potential imagotypical perceptions. The long-shared history officially began in 1102 was laden with numerous challenges and therefore clearly marked by historical figures mentioned in different contexts. The fact that the attitude toward Hungarians was not always negative is proven by the analysis of the texts containing positive axiological discourse (Hungarians as a role models) while a special chapter presents analysis of the texts published in two yearly periodicals which demonstrate non-Illyrian view of Hungarians. Consequently, the analysis in the dissertation reveals a complicated view of Hungarians in the 19th century periodicals which reflects the political circumstances of of the time.
Ključne riječi
imagologija
časopisi
hrvatsko-mađarske književne i kulturne veze
Ključne riječi (engleski)
imagology
periodicals
Croatian- Hungarian literary and cultural bonds
Jezik hrvatski DOI https://doi.org/10.17234/diss.2022.8434 URN:NBN urn:nbn:hr:131:058751 Studijski program Naziv: Hrvatska filologija u interkulturnome kontekstu Vrsta resursa Tekst Opseg 204 str. Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2022-03-08 10:15:12
