Uloga stručnog suradnika (pedagoga) u pedagoškom strukturiranju kurikuluma za darovitu djecu

diplomski rad

• Naslov (engleski): The role of the school counselor in pedagogical structuring of the curricula for the gifted children
• Autor: Barbara Peranić
• Mentor: Jasna Arrigoni (mentor)
• Član povjerenstva: Ante Kolak (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Sonja Ivić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za pedagogiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2020-09-28, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Pedagogija; Opća pedagogija

Sažetak

Istraživački rad na temu Uloga stručnog suradnika (pedagoga) u pedagoškom strukturiranju kurikuluma za darovite učenike bavi se utvrđivanjem mišljenja stručnih suradnika o nacionalnom sustavu brige za darovite učenike, o osposobljavanju i daljnjem stručnom usavršavanju stručnih suradnika za rad s darovitom djecom te o njihovoj spremnosti za provođenje programa za potencijalno darovitu djecu u školskom sustavu Republike Hrvatske. U sklopu istraživanja ispunjeno je 43 anketnih upitnika od strane pedagoga osnovnih škola s područja grada Zagreba i Primorsko-goranske županije. Valja napomenuti kako se rezultati ovog istraživanja ne mogu generalizirati zbog manjeg odaziva ispitanika od predviđenog (nepredvidiva situacija u svijetu zbog pojave pandemije Koronavirusa) ali će iskazano mišljenje poslužiti kao svojevrsni trend u stavovima i ostalih pedagoga. Rezultati su pokazali kako pedagozi smatraju da je naš nacionalni sustav brige za darovite nedovoljno razvijen te kako se treba raditi na populariziranju teme, napominjući potrebu za većim angažmanom Ministarstva i konstruiranjem IOOP-a za darovitu djecu. Kada se govori o važnosti osposobljavanja i daljnjeg stručnog usavršavanja stručnih suradnika za rad s darovitim učenicima, pedagozi su mišljenja kako je to potrebno i vrlo korisno no ističu zabrinutost u načinu provođenja istoga u praksi zbog velikog obujma rada pedagoga i preopterećenosti drugim poslovima. Pitajući pedagoge o osobnoj spremnosti prihvaćanja određenih mjera i aktivnosti skrbi za darovite učenike, prema njihovim odgovorima zaključuje se kako su pozitivnog stava prema istima i kako su osobno spremni na prihvaćanje takvih mjera. Ako uzmemo u obzir dodatne komentare i sugestije pedagoga, zaključujemo kako su stava da treba raditi na razvijanju nacionalnog sustava za darovite učenike i na daljnjem stručnom usavršavanju. Spremni su se osobno baviti pitanjem darovitih učenika, no jako se ističe zabrinutost u načinu provođenja toga u praksi zbog nedostatka smjernica i jasno definiranog kurikuluma po kojem bi se trebalo raditi, te njihovog i ovako prenatrpanog obujma posla.Istraživački rad na temu Uloga stručnog suradnika (pedagoga) u pedagoškom strukturiranju kurikuluma za darovite učenike bavi se utvrđivanjem mišljenja stručnih suradnika o nacionalnom sustavu brige za darovite učenike, o osposobljavanju i daljnjem stručnom usavršavanju stručnih suradnika za rad s darovitom djecom te o njihovoj spremnosti za provođenje programa za potencijalno darovitu djecu u školskom sustavu Republike Hrvatske. U sklopu istraživanja ispunjeno je 43 anketnih upitnika od strane pedagoga osnovnih škola s područja grada Zagreba i Primorsko-goranske županije. Valja napomenuti kako se rezultati ovog istraživanja ne mogu generalizirati zbog manjeg odaziva ispitanika od predviđenog (nepredvidiva situacija u svijetu zbog pojave pandemije Koronavirusa) ali će iskazano mišljenje poslužiti kao svojevrsni trend u stavovima i ostalih pedagoga. Rezultati su pokazali kako pedagozi smatraju da je naš nacionalni sustav brige za darovite nedovoljno razvijen te kako se treba raditi na populariziranju teme, napominjući potrebu za većim angažmanom Ministarstva i konstruiranjem IOOP-a za darovitu djecu. Kada se govori o važnosti osposobljavanja i daljnjeg stručnog usavršavanja stručnih suradnika za rad s darovitim učenicima, pedagozi su mišljenja kako je to potrebno i vrlo korisno no ističu zabrinutost u načinu provođenja istoga u praksi zbog velikog obujma rada pedagoga i preopterećenosti drugim poslovima. Pitajući pedagoge o osobnoj spremnosti prihvaćanja određenih mjera i aktivnosti skrbi za darovite učenike, prema njihovim odgovorima zaključuje se kako su pozitivnog stava prema istima i kako su osobno spremni na prihvaćanje takvih mjera. Ako uzmemo u obzir dodatne komentare i sugestije pedagoga, zaključujemo kako su stava da treba raditi na razvijanju nacionalnog sustava za darovite učenike i na daljnjem stručnom usavršavanju. Spremni su se osobno baviti pitanjem darovitih učenika, no jako se ističe zabrinutost u načinu provođenja toga u praksi zbog nedostatka smjernica i jasno definiranog kurikuluma po kojem bi se trebalo raditi, te njihovog i ovako prenatrpanog obujma posla.

Sažetak (engleski)

Research paper titled The role of the school counselor in the pedagogical structuring of the curricula for the gifted children deals, with determining the opinions of the school counselors in regard to three things: The way the Croatian national system takes care of the gifted students, about the training and further training of school counselors in their possible work with gifted students and lastly, about their own desire and will of conducting the (newly suggested) programs for gifted children in the educational system of Croatia. It must be pointed out that the results obtained by this research cannot be generalized because of the lower response rate of the school counselors than predicted. The reason for this is the unpredictable situation regarding COVID-19 in the world. But, we can get an insight on the situation on a specific sample of school counselors from the Primorje-Gorski Kotar and Zagreb county. In the context of this research, 43 questionnaires were filled out by the school counselors (working in elementary schools) from the two counties: Primorje-Gorski Kotar and Zagreb. Results show that the school counselors do, indeed, consider the Croatian national system (when it comes to the education of the gifted students) underdeveloped. They express the need for making this topic more popular, adding that the Ministry should get involved more and that the individualized educational program for these students should be constructed. When it comes to the training and further training of school counselors for their possible work with gifted students, they think this is an important and necessary part of their work, but they also express a degree of worry in regards to not knowing how exactly would this fit within their excessive workload they already have. When questioned about their own desire and will of conducting the (newly suggested) programs for gifted children in the educational system of Croatia, they show positive stance towards those programs and are willing to start conducting them. When taking into consideration their detailed commentaries, we can conclude that they think the Croatian national system in regards to the education of gifted children needs improving, they have a positive stand towards their own training and further training and are willing to conduct the suggested programs for the education of the gifted. But, they also express concern in regards to actually putting all of this to practice because of their excessive workload and the lack of the guidelines and an actual curriculum which should serve as a schematic towards which they should organize their work.

• Ključne riječi: darovita djeca; kurikulum; stručni suradnici; pedagozi
• Ključne riječi (engleski): gifted children; curriculum; associates; school counsel
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:300275
• Studijski program: Naziv: Pedagogija (dvopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra pedagogije (mag. paed.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2020-09-30 07:15:23