Arheologija identiteta u 5. I 6. stoljeću na primjeru kasnoantičke Dalmacije i južne Panonije

disertacija

• Naslov (engleski): Archaeology of identities in 5th and 6th centuries in late antique Dalmatia and southern Pannonia
• Autor: Jana Škrgulja
• Mentor: Krešimir Filipec (mentor)
• Član povjerenstva: Tomislav Fabijanić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Siniša Krznar (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Krešimir Filipec (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za arheologiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-09-21, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Arheologija
• Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC): 902/904 - Arheologija

Sažetak

Ova disertacija predstavlja istraživanje identiteta 5. i 6. stoljeća na prostoru nekadašnjih rimskih provincija (Savia, Sirmiensis, Dalmatia), odnosno istraživanje područja južne Panonije i Dalmacije, s osobitim naglaskom na teritorij Republike Hrvatske. Pitanja identiteta, u velikoj mjeri neistraženih stoljeća turbulentnog razdoblja velike seobe naroda tijekom navedena dva stoljeća, u arheologiji se najčešće baziraju na donošenju mišljenja i zaključaka o etničkim identitetima novodoseljenog stanovništva na teritorij spomenutih rimskih provincija. Disertacija donosi pogled na istraživanje identiteta uopće te se ne ograničava isključivo na etnički identitet već problem sagledava dubinski, prateći sociološke promjene pojedinaca i skupina unutar društva koje se suživotom novodoseljenog i starosjedilačkog stanovništva neminovno mijenja velikom brzinom. Razmatra se pitanje u kojoj mjeri predmeti arheološke materijalne kulture mogu nedvosmisleno svjedočiti identitetu nositelja materijalne kulture. Na taj način, disertacija predstavlja zanimljive društvene fenomene koji mijenjaju etnički, socijalni, ekonomski i gospodarski profil navedenog područja. Interdisciplinarnim pristupom znanstvenom istraživanju nerimskog stanovništva južne Panonije i Dalmacije, mogu se temeljitije promatrati navedeni fenomeni koji se u arheologiji mogu odražavati u materijalnoj kulturi koju je to stanovništvo tijekom 5. i 6. stoljeća ostavilo na obrađivanim područjima. Pojedine, već postojeće, interpretacije arheološkog materijala potrebno je preispitati te iscrpiti maksimum mogućih podataka koji predmet može pružiti s obzirom na navedene kategorije. Pristup istraživanju neminovno je interdisciplinaran te, uz arheologiju, pretpostavlja uključivanje drugih znanstvenih disciplina koje nadopunjuju arheološke zaključke. Posebno se razmatra odnos pisanih izvora naspram istraženih predmeta materijalne kulture, u smislu relevantnih informacija koje dobivamo s jedne i s druge strane da bi se izbjegla česta situacija u prošlosti kada su se pisana vrela uzimala kao činjenice. Detaljno proučavanje te predstavljanja većine istraženih i objavljenih predmeta materijalne kulture nerimskog stanovništva na jednom mjestu, olakšavaju rad istraživača koji će, u budućnosti, interesno zadirati u ovo razdoblje. Interpretacija nalaza kroz tekstualni i slikovni dio rekonstukcija, otvara ovu temu za daljnju raspravu o mogućnostima interpretacije identiteta nerimskog stanovništva južne Panonije i Dalmacije tijekom 5. i 6. stoljeća. Razdoblje navedena dva stoljeća označava turbulencije koje su se u to vrijeme događale na teritoriju Rimskog Carstva, a koje su značile korjenite promjene i temelj uspostave Europe kakvu poznajemo danas.

Sažetak (engleski)

This dissertation represents the research of the identity of the 5th and 6th centuries in the area of the former Roman provinces (Savia, Sirmiensis, Dalmatia), that is, the research of the area of southern Pannonia and Dalmatia, with a special emphasis on the territory of the Republic of Croatia. Questions of identity, largely unexplored during the turbulent period of the great migration of peoples during the aforementioned two centuries, in archeology are most often based on opinions and conclusions about the ethnic identities of the newly settled population in the territory of the mentioned Roman provinces. The dissertation brings a view of identity research in general and is not limited exclusively to ethnic identity, but the problem of looking in-depth, following the sociological changes of individuals and groups within society, which is inevitably changing at a high speed due to the coexistence of the newly settled and indigenous population. The question to what extent objects of archaeological material culture can unequivocally testify to the identity of the bearer of material culture is considered. In this way, the dissertation presents interesting social phenomena that change the ethnic, social, economic and economic profile of the mentioned area. With an interdisciplinary approach to the scientific research of the non-Roman population of southern Pannonia and Dalmatia, the aforementioned phenomena can be more thoroughly observed, which in archeology can be reflected in the material culture that this population left in the cultivated areas during the 5th and 6th centuries. Certain, already existing, interpretations of archaeological material need to be re-examined and the maximum amount of possible data that the subject can provide with regard to the above categories should be exhausted. The research approach is inevitably interdisciplinary and, along with archaeology, it assumes the inclusion of other scientific disciplines that complement the archaeological conclusions. Special consideration is given to the relationship between written sources and researched objects of material culture, in terms of the relevant information we receive from one side and the other. The detailed study and presentation of most of the researched and published objects of the material culture of the non-Roman population in one place facilitate the work of researchers who, in the future, will interestingly delve into this period. The interpretation of the findings through the textual and pictorial part of the reconstruction opens this topic for further discussion about the possibilities of interpreting the identity of the non-Roman population of southern Pannonia and Dalmatia during the 5th and 6th centuries. The period of the mentioned two centuries marks the turbulences that took place at that time in the territory of the Roman Empire, which meant radical changes and the foundation of the establishment of Europe as we know it today.

• Ključne riječi: identitet; etnicitet; kasna antika; rani srednji vijek; seoba naroda; južna Panonija; Dalmacija; arheologija; arheološki materijal; fibule; nošnja
• Ključne riječi (engleski): Identity; Ethnicity; Late Antiquity; Early Middle Ages; Migration of Peoples; Southern Pannonia; Dalmatia; Archaeology; Archaeological Material; Fibulae; Costume
• Jezik: hrvatski
• DOI: https://doi.org/10.17234/diss.2023.207742
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:616784
• Studijski program: Naziv: Arheologija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski doktorski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti iz humanističkog područja, polje arheologija (Dr. sc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Opseg: [15], 563 str.
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Rad dostupan nakon; Datum isteka embarga: 2026-10-18
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-11-15 10:30:50