Sažetak Prvi amandman američkog Ustava zabranjuje Kongresu donošenje zakona kojim bi se uspostavila državna religija ili koji bi zabranjivali slobodno ispovijedanje vjere. Štiti slobodu govora, tiska, okupljanja i pravo na podnošenje peticija Vladi radi ispravljanja nepravdi. Osnova je američkog demokratskog društva i dio je Povelje prava koja je dodana Ustavu netom nakon donošenja, krajem 18. stoljeća. Unatoč tome, proteklih nekoliko godina u Sjedinjenim Američkim Državama primijećen je porast slučajeva osporavanja knjiga. Takve se knjige nastoji ukloniti ili ograničiti njihovu dostupnost, najčešće na inicijativu/prigovor pojedine osobe ili grupe. Najčešće se knjige pokušava izlučiti iz knjižnica ili iz nastavnog plana, programa ili nastavnih materijala, čime se ograničava pristup ne samo određenoj skupini koju ta knjiga „ugrožava”, već i drugima koji su je prije toga imali dostupnu. Ukoliko pokušaj ne ostane samo na inicijativi, već dođe i do fizičkog uklanjanja takve knjige, onda ona postaje nedostupna. Srećom, zbog predanosti knjižničara, učitelja, roditelja, učenika, ali i drugih osviještenih građana, većina knjiga čiji se sadržaj dovodi u pitanje, ostaje i dalje dostupna u knjižnicama i nastavnom programu.
Američko knjižničarsko društvo (The American Library Association) uvelike doprinosi promicanju slobode mišljenja i stavova, čak i onda kada nisu popularna u određenoj zajednici. Ovo je udruženje osnovano 1867. godine, a od 1990-ih godina prikuplja podatke o knjigama čiji je sadržaj iz različitih „političkih, vjerskih, rasističkih, seksualno-eksplicitnih scena” dovođen u pitanje te ih rangira po godinama i razlozima propitkivanja. Na njihovoj je internetskoj stranici dostupan popis od 10 „najpropitivanijih” knjiga po godini od 2000. godine. Također, dostupan je i popis najčešće osporavanih klasika i autora 20. stoljeća. Naveden je i prikaz zabilježenih slučajeva osporavanih knjiga po američkim državama i u kojima je bilo najviše „nepoćudnih knjiga”. Ono što je zabrinjavajuće jest da je nedavno izašao prikaz knjiga koje su osporavane u SAD-u 2022. godine. Uz navedenih 13 najosporavanijih, primjećuje se i da je broj zahtjeva za zabranom knjiga u odnosu na prethodnu godinu porastao za 38%.
Ova organizacija svoje analize i objave temelji na podacima koje joj šalje američki Ured za intelektualnu slobodu koji djeluje pri njoj. Cilj joj je informirati javnost o tom gorućem problemu, ali i organizirati različite edukacije poput Tjedna zabranjenih knjiga. Događaj okuplja brojne knjižničare, učitelje, novinare, književnike, izdavače, roditelje itd. čiji je cilj upozoriti na to koje se knjige propituju i zašto.
Svrha ovog diplomskog rada dati je pregled osporavanih knjiga u proteklih dvadeset godina u SAD-u, analizirati razloge zbog kojih ih se želi ukloniti iz knjižnica, skupine koje ih žele zabraniti, izdvojiti one koje se godinama pojavljuju na „crnoj listi” te dati uvid u potencijalne sporne dijelove knjiga do kojih je autorica uspjela doći. Također, dati osvrt i na sudaranje američke demokracije s rastućom netrpeljivošću drugog i drugačijeg, bilo da drugačije izgleda, misli, čita ili govori. Jesu li zabrane knjiga u 21. stoljeću nešto na što bismo trebali samo kimati glavom? Zašto je taj fenomen toliko prisutan u demokratskoj državi kao što je SAD te zašto je u porastu? Tko želi ukloniti knjige iz knjižnica i zašto? Na ta je pitanja ovaj rad pokušao dati odgovor.
Sažetak (engleski) The First Amendment of the U.S. Constitution prohibits Congress from passing laws that establish a state religion or restrict the free exercise of religion. It protects freedom of speech, freedom of the press, the right to assemble, and the right to petition the government for redress of grievances. This is a cornerstone of American democratic society and is part of the Bill of Rights added to the Constitution shortly after its adoption in the late 18th century.
However, in recent years, there has been a noticeable increase in book challenges in the United States. These challenges involve attempts to remove or restrict access to certain books, often initiated by individuals or groups who object to the content. Most commonly, these challenges aim to remove books from libraries or from educational curricula and materials, thereby limiting access not only for the specific group the book is deemed to "threaten" but also for others who had access to it before. If the attempt goes beyond mere objections and leads to the physical removal of a book, it becomes inaccessible. Fortunately, due to the dedication of librarians, teachers, parents, students, and other informed citizens, most challenged books continue to be available in libraries and educational programs.
The American Library Association plays a significant role in promoting freedom of thought and expression, even when those ideas are unpopular in certain communities. Established in 1867, the association has been collecting data on books challenged for various reasons, including "political, religious, racial, sexual, and explicit content," since the 1990s. They rank these challenges by year and reasons for questioning. Their website provides a list of the "Top Ten Most Challenged Books" for each year since 2000. Additionally, they maintain a list of frequently challenged classics and 20th-century authors. They also provide a breakdown of documented book challenges by U.S. states and areas where "banned books" incidents were most prevalent. Troublingly, recent data reveals a rise in book challenges in the United States in 2022, with a 38% increase compared to the previous year.
The organization bases its analyses and publications on data sent to them by the American Office for Intellectual Freedom, which operates within the association. Their goal is to inform the public about this pressing issue and to organize various educational initiatives like Banned Books Week. This event brings together numerous librarians, teachers, journalists, writers, publishers, parents, and others with the aim of highlighting which books are being challenged and why.
The purpose of this thesis is to provide an overview of challenged books in the United States over the past two decades, analyze the reasons for attempting to remove them from libraries, identify the groups seeking to ban them, spotlight books that have consistently appeared on the "blacklist," and offer insights into potential contentious parts of these books that the author has been able to access. Additionally, it aims to address the clash between American democracy and the growing intolerance of the "other" – those who look, think, read, or speak differently. Are book bans in the 21st century something we should merely accept? Why is this phenomenon so prevalent in a democratic nation like the U.S., and why is it on the rise? Who wants to remove books from libraries, and why? This thesis attempts to answer these questions.
Ključne riječi
osporavane knjige
zabranjene knjige
cenzura
različiti oblici cenzure
cenzura tijekom povijesti
razlozi osporavanja knjiga u SAD-u
udruženja građana u SAD-u
udruženja roditelja
primjeri osporavanja knjiga u SAD-u
pokret roditelja za povećanjem roditeljskih prava
zaštita intelektualnih sloboda
Prvi amandman
Američko knjižničarsko društvo (ALA)
Ured za intelektualnu slobodu (OIF)
Tjedan zabranjenih knjiga
osporavane knjige u SAD-u od 2000. do 2022.
Ključne riječi (engleski)
challenged books
banned books
censorship
different forms of censorship
censorship throughout history
reasons for book challenges in the USA
citizen associations in the USA
parent associations
examples of book challenges in the USA
parental rights advocacy movement
protection of intellectual freedom
First Amendment
American Library Association (ALA)
Office for Intellectual Freedom (OIF)
Banned Books Week
challenged books in the USA from 2000 to 2022
