Cenzura u školskim knjižnicama

diplomski rad

• Naslov (engleski): Censorship in school libraries
• Autor: Anja Ravlić
• Mentor: Mihaela Banek Zorica (mentor)
• Član povjerenstva: Denis Kos (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Sonja Špiranec (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Mihaela Banek Zorica (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti); Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-09-28, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Informacijske i komunikacijske znanosti; Knjižničarstvo

Sažetak

Ljudi su odavna spoznali moć pisane riječi te su stoga vrlo rano postali svjesni da moraju pronaći način kako ju kontrolirati. Tijekom stoljeća, pa i tisućljeća, vladajući su isprobavali različite mehanizme kontrole, međutim autori, nakladnici, prodavači i čitatelji uvijek su uspijevali naći načine kako ju zaobići.
Knjige za djecu i mlade posebno su izložene udarima cenzure jer su namijenjene najosjetljivijem dijelu populacije. Razlozi zbog kojih su se knjige namijenjene djeci te one na popisu lektire našle na meti cenzora raznovrsni su, no uglavnom se mogu ubrojiti u jednu od četiri glavne kategorije: erotski i pornografski sadržaji, nasilje i kriminalne radnje, odudaranje od društvene ideologije te diskriminacija.
Iako zapadne zemlje u današnje vrijeme glasno zagovaraju slobodu govora, a knjižnice su dužne osigurati svojim korisnicima pravo na slobodan pristup informacijama, školske knjižnice ipak se često susreću s pritiscima da određene knjige povuku s polica jer se smatraju neprimjerenima ili čak štetnima za djecu i mlade. Cenzura se u školskim knjižnicama ogleda u mnogim aspektima: nabavnoj politici, izlučivanju knjiga iz fondova, zatvorenim fondovima, uskraćivanju informacija o knjigama, a nerijetko je prisutna i autocenzura.
U ovom radu istražena je tema cenzure u školskim knjižnicama. Navedeni su najčešći razlozi zbog kojih se djela namijenjena djeci i mladima suočavaju s cenzurom te najčešće metode njezina provođenja u školskim knjižnicama. Rad također donosi i kratak pregled cenzure kroz povijest te situaciju danas.

Sažetak (engleski)

People have long known the power of the written word and therefore very early on they became aware that they had to find a way to control it. Over the centuries, and even millennia, rulers have tried different mechanisms of control, but authors, publishers, sellers and readers have always managed to find ways to circumvent it.
Books for children and young people are especially exposed to censorship because they are intended for the most sensitive part of the population. The reasons why books intended for children and those on the reading lists in schools were targeted by censors are varied, but they can be counted in one of four main categories: erotic and pornographic content, violence and criminal acts, deviance from social ideology and discrimination.
Although Western countries today loudly advocate freedom of speech, and libraries are obliged to ensure their users the right to free access to information, school libraries often face pressure to remove certain books from the shelves because they are considered inappropriate or even harmful for children and young people. Censorship in school libraries is reflected in many aspects: procurement policy, removal of books from collections, closed collections, denial of information about books and self-censorship.
This paper explores the topic of censorship in school libraries, the most common reasons why works intended for children and young people face censorship and the most common methods of its implementation in school libraries. The paper also provides a brief overview of censorship throughout history and the situation today.

• Ključne riječi: knjige; cenzura; školske knjižnice; dječja književnost; lektira
• Ključne riječi (engleski): books; censorship; school libraries; children's literature; assigned reading
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:490824
• Studijski program: Naziv: Informacijske znanosti; smjerovi: Arhivistika, Bibliotekarstvo, Informatika (istraživački), Informatika (nastavnički), Muzeologija i upravljanje baštinom, Informatologija; Smjer: Bibliotekarstvo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra bibliotekarstva (mag. bibl.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-10-07 11:11:21