Američki obavještajni i diplomatski izvori o nacionalizmu u Jugoslaviji od sloma liberala do Titove smrti

diplomski rad

• Naslov (engleski): American intelligence and diplomatic sources on nationalism in Yugoslavia in the period from the fall of Liberals to the death of Tito
• Autor: Antun Dulibić
• Mentor: Tvrtko Jakovina (mentor)
• Član povjerenstva: Damir Agičić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Martin Previšić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-09-01, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Povijest; Hrvatska i svjetska moderna i suvremena povijest

Sažetak

U radu su analizirani dokumenti CIA-e koji su se bavili nacionalizmom u Jugoslaviji, nastali između pada Liberala u Srbiji (1972. godine) i smrti Josipa Broza Tita (1980. godine). Analiza je pokazala kako je CIA smatrala Jugoslaviju strateški važnom državom s nezavisnom vanjskom politikom a nacionalističke tenzije unutar Jugoslavije kao ključno pitanje unutarnje stabilnosti Jugoslavije i kao potencijalnog pokretača promjena u toj vanjskoj politici. Analiza dokumenata je pokazala kako je CIA gledala na političku krizu ranih sedamdesetih godina kao i albanski nacionalizam kao na ozbiljne prijetnje režimu. Dokumenti o slovenskom nacionalizmu pokazuju kako je CIA veliku važnost prisvajala ekonomskim pitanjima. Nadalje, u radu se opisuje kako su nacionalna pitanja različito utjecala na odnose Jugoslavije i Bugarske, Rumunjske i Sovjetskog saveza te kako je jugoslavenski režim veliku važnost pripisivao terorističkom i aktivističkom djelovanju hrvatske dijaspore. Naposljetku, dokumenti pokazuju i povezanost nacionalizma i smrti Josipa Broza Tita, odnosno opstanka jugoslavenske federacije.

Sažetak (engleski)

The paper analyses CIA documents dealing with nationalism in Yugoslavia, created between the fall of the Liberals in Serbia (1972) and the death of Josip Broz Tito (1980). The analysis showed that the CIA considered Yugoslavia a strategically important country with an independent foreign policy, and nationalist tensions within Yugoslavia as a key issue for Yugoslavia's internal stability and as a potential driver of changes in that foreign policy. Analysis of the documents showed that the CIA viewed the political crisis of the early seventies as well as Albanian nationalism as serious threats to the regime. Documents on Slovenian nationalism show that the CIA attached great importance to economic issues. Furthermore, the paper describes how national issues had different effects on the relations between Yugoslavia and Bulgaria, Romania and the Soviet Union, and how the Yugoslav regime attributed great importance to the terrorist and activist activities of the Croatian diaspora. Finally, the analysis also shows the connection between nationalism and the death of Josip Broz Tito as well as the survival of the Yugoslav federation.

• Ključne riječi: nacionalizam; CIA; Jugoslavija
• Ključne riječi (engleski): Nationalism; CIA; Yugoslavia
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:004236
• Studijski program: Naziv: Povijest (dvopredmetni); smjerovi: istraživački, nastavnički; Smjer: istraživački; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra povijesti (mag. hist.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-10-04 09:45:56