Krizno upravljanje u pandemiji - usporedba Republike Hrvatske i Republike Slovenije

diplomski rad

• Naslov (engleski): Crisis management during the pandemic - comparison of the Republic of Croatia and the Republic of Slovenia
• Autor: Sara Dodigović
• Mentor: Danijela Lucić (mentor)
• Član povjerenstva: Jasminka Lažnjak (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Mirko Bilandžić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za sociologiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-09-28, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Interdisciplinarne društvene znanosti

Sažetak

Globalna kriza uzrokovana pojavom i brzim širenjem virusa COVID-19 pokazala se kao jedna od najvećih kriza suvremenog modernog društva te je ukazala na nespremnost svijeta na nove zdravstvene rizike. Unatoč činjenici da svaka država ima određen generalni zakonski okvir za nošenje sa potencijalnim novim zdravstvenim rizicima, uspostavilo se da gotovo niti jedna nije spremno i pravovremeno dočekala pojavu novog virusa. Sekuritizacija novog virusa, odnosno, njegovo predstavljanje kao ozbiljne egzistencijalne prijetnje svjetskom stanovništvu dovela je pojedine države do privremenog zanemarivanja ljudskih prava i sloboda u svrhu ostvarivanja višeg cilja, zaštite društva I države u cjelini. Izvanredno stanje koje je nastalo kao posljedica sigurnosne prijetnje koju je predstavio virus ugrozilo je demokratska uređenja država koje su predmet ove analize. Međutim, unatoč definiranju ljudskih života kao referentnog objekta sigurnosti, brojne su intervencije bile potaknute gospodarsko-političkim motivima više nego samom zaštitom života građana čime dolazi do izražaja dominantno politički karakter kriznog upravljanja.

Sažetak (engleski)

The global crisis caused by the emergence and rapid spread of the COVID-19 virus has proven to be one of the greatest crises of modern society, highlighting the world's unpreparedness for new health risks. Despite the fact that every country has a general legal framework for dealing with potential new health risks, it was found that almost none were ready and timely in addressing the emergence of the new virus. The securitization of the new virus, that is, presenting it as a serious existential threat to the global population, led some countries to temporarily disregard human rights and freedoms in order to achieve a higher goal, the protection of society and the state as a whole. The emergency situation resulting from the security threat posed by the virus jeopardized the democratic orders of the countries under analysis. However, despite defining human lives as the reference object of security, many interventions were driven by economic-political motives more than the actual protection

• Ključne riječi: pandemija; COVID-19; sekuritizacija; izvanredno stanje; krizno upravljanje
• Ključne riječi (engleski): pandemic; COVID-19; securitization; state of emergency; crisis management
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:256194
• Studijski program: Naziv: Sociologija (jednopredmetni); smjerovi: znanstveni; Smjer: znanstveni; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra sociologije (mag. soc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-10-03 14:17:04