Razmatranje uloge neželjenih seksualnih iskustava u razvoju poremećaja kompulzivnog seksualnog ponašanja

diplomski rad

• Naslov (engleski): Considering the role of unwanted sexual experiences in the development of compulsive sexual behavior disorder
• Autor: Mila Podgornjak
• Mentor: Tanja Jurin (mentor)
• Član povjerenstva: Dinka Čorkalo Biruški (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Jasmina Mehulić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za psihologiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-09-25, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Psihologija; Klinička i zdravstvena psihologija

Sažetak

Proučavanje hiperseksualnosti rezultiralo je uvođenjem dijagnoze poremećaja kompulzivnog seksualnog ponašanja (PKSP) u posljednje izdanje Međunarodne klasifikacije bolesti (MKB-11, 2022), a jednim od predisponirajućih čimbenika za njegov razvoj razmatraju se neželjena seksualna iskustva (NSI). Shodno tome, cilj istraživanja bio je opisati NSI sudionika, ispitati njihovu povezanost s KSP i razlike u razini KSP s obzirom na rod i povijest NSI. Cilj je bio ispitati ulogu NSI u predviđanju visokog rizika za prisutnost PKSP, s pretpostavkom da će iskustva doživljena primarno u djetinjstvu biti važniji prediktor od onih doživljenih isključivo u odrasloj dobi. Podaci su prikupljeni online upitnikom u sklopu Međunarodnog istraživanja seksualnosti, a uzorak je činilo 2445 žena i muškaraca iz Hrvatske. O najmanje jednom obliku NSI tijekom života izvještava 56.1% sudionika, od čega je 24.9% doživjelo NSI primarno u djetinjstvu, a 29.6% u odrasloj dobi. Dobivena je značajna pozitivna, ali slaba povezanost NSI sa KSP (r = .16). Dvosmjerna analiza varijance pokazala je kako sudionici s NSI u djetinjstvu u prosjeku iskazuju više KSP od sudionika bez NSI, ali ne od sudionika s NSI u odrasloj dobi. Skupina s NSI u odrasloj dobi nije se razlikovala od skupine bez NSI te se interakcija povijesti NSI i roda sudionika nije pokazala značajnom, čime je odbačena hipoteza da će najviše KSP iskazivati muškarci s NSI u djetinjstvu. Dodatno, rezultati logističke regresijske analize impliciraju da primarna dob NSI nije relevantan prediktor rizika za PKSP, dok se ukupni rezultat na mjeri NSI pokazao značajnim samostalnim prediktorom. Treći uključeni i najjači samostalni prediktor je rod ispitanika, odnosno, potvrđeno je očekivanje da su muškarci u većem riziku za razvoj PKSP nego žene. No, model sveukupno objašnjava vrlo mali postotak varijance u statusu visokog rizika za PKSP (2-8.2%), čime ne pokazuje praktičnu značajnost. Naposljetku je raspravljeno o implikacijama rezultata, ograničenjima i preporukama za daljnja istraživanja ove teme.

Sažetak (engleski)

The study of hypersexuality resulted in the introduction of the diagnosis of compulsive sexual behavior disorder (CSBD) in the latest edition of the International Classification of Diseases (ICD 11, 2022), and unwanted sexual experiences (USE) are considered one of the predisposing factors for its development. Accordingly, the aim of this study was to describe the participants' USE, examine their association with CSB and differences in CSB with regard to gender and history of USE. Aim was to examine role of USE in predicting high risk for the presence of CSBD, with the assumption that childhood experiences will be a more important predictor than those occurred exclusively in adulthood. The data was collected through an online questionnaire as part of the International Sex Survey, and the sample included 2445 women and men from Croatia. 56.1% of participants reported at least one form of USE during their lifetime, of which 24.9% had USE primarily in childhood, and 29.6% in adulthood. A significant positive but weak correlation between USE and CSB was obtained (r = .16). Two way analysis of variance revealed that the group of participants with USE in childhood exhibited more CSB on average than the group without USE, but not more than those with USE in adulthood. Those with USE in adulthood did not differ from the group without USE, and the interaction of USE history and participant's gender was not significant, thus rejecting the hypothesis that men with childhood USE will show the most CSB. Additionally, the results of the logistic regression analysis imply that the age at which the USE occurred is not a relevant predictor of risk for CSBD, while the total score on the USE measure showed to be a significant independent predictor. The third included and strongest independent predictor is gender, confirming the expectation that men are more likely than women to develop CSBD. However, the model overall explains a very small percentage of the variance in CSBD high risk status (2 8.2%), indicating no practical significance. Finally, the implications of the results, limitations, and recommendations for further research on this topic were discussed.

• Ključne riječi: poremećaj kompulzivnog seksualnog ponašanja; hiperseksualnost; neželjena seksualna iskustva; seksualno nasilje
• Ključne riječi (engleski): compulsive sexual behavior disorder; hypersexuality; unwanted sexual experiences; sexual abuse
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:700093
• Studijski program: Naziv: Psihologija (jednopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-09-30 11:01:21