Cenzura tijekom Trećeg Reicha u kontekstu njemačke kulturne politike

diplomski rad

• Naslov (engleski): Censorship during the Third Reich in the context of German cultural policy
• Autor: Sabina Sukalić
• Mentor: Ana Barbarić (mentor)
• Član povjerenstva: Tomislav Ivanjko (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Monika Batur (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ana Barbarić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti); Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-09-25, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Informacijske i komunikacijske znanosti; Knjižničarstvo

Sažetak

Ovaj diplomski rad istražuje kontrolu knjiga nacističkog režima u Njemačkoj. U Weimarskoj Republici, iako su postojala ograničenja, sloboda izražavanja mišljenja i objavljivanja bila je jamčena člankom 118 Weimarskog ustava iz 1919. godine. Međutim, postojali su zakonski mehanizmi za reguliranje objavljivanja, što je omogućilo suzbijanje politički nepoželjnih tekstova. Nakon što su nacisti preuzeli vlast 1933. godine, pojačali su kontrolu književnosti i kulture. Kroz dekrete, policija je dobila ovlasti zabraniti knjige koje su smatrali prijetnjom javnoj sigurnosti ili interesima države. Spaljivanje knjiga postalo je simbolom pokušaja iskorjenjivanja ideja i ušutkavanja političkih suparnika.
U drugom dijelu rada, istražuju se organizacije poput Ministarstva javnog prosvjetiteljstva i propagande, Nacionalne komore književnosti, Gestapa i SD koje su djelovale kao moćni mehanizmi kontrole i represije. Joseph Goebbels, vođa Ministarstva za javno prosvjetiteljstvo i propagandu, ključno je utjecao na oblikovanje njemačke kulture i književnosti u skladu s nacionalsocijalističkim ideologijama.
Treći dio rada analizira različite oblike cenzure, kao što su preventivna, suspenzivna i autocenzura. Primjeri pokazuju kako su cenzura i spaljivanje knjiga u prošlosti predstavljali ozbiljnu prijetnju slobodi izražavanja, demokratskom društvu i kulturnoj raznolikosti.
U zaključku se ističe važnost zaštite slobode izražavanja i suzbijanja cenzure kako bismo gradili demokratsko i inkluzivno društvo koje potiče otvoren dijalog i poštivanje različitih perspektiva. Učenje iz prošlih primjera potiče nas da promičemo slobodu govora i očuvamo pluralizam mišljenja kao temeljne vrijednosti u suvremenom društvu.

Sažetak (engleski)

This thesis examines the control of books during the Nazi regime in Germany. In the Weimar Republic, although there were limitations, freedom of expression and publication were guaranteed by Article 118 of the Weimar Constitution of 1919. However, there were legal mechanisms in place to regulate publishing, which allowed for the suppression of politically
undesirable texts. After the Nazis seized power in 1933, they intensified their control over literature and culture. Through decrees, the police were given the authority to ban books they deemed a threat to public safety or the interests of the state. Book burning became a symbol of an attempt to eradicate ideas and silence political rivals.
In the second part of the thesis, organizations such as the Ministry of Public Enlightenment and Propaganda, the National Chamber of Literature, the Gestapo, and the SD are explored as powerful mechanisms of control and repression. Joseph Goebbels, the leader of the Ministry of Public Enlightenment and Propaganda, played a crucial role in shaping German culture and literature in line with Nazi ideologies.
The third part analyzes various forms of censorship, such as preventive, suspensive, and self-censorship. Examples illustrate how censorship and book burning in the past posed a serious threat to freedom of expression, democratic society, and cultural diversity.
In conclusion, the importance of protecting freedom of expression and curbing censorship is emphasized in building a democratic and inclusive society that fosters open dialogue and respects different perspectives. Learning from past examples encourages us to promote freedom of speech and preserve pluralism of thought as fundamental values in contemporary society.

• Ključne riječi: Weimarska Republika; Treći Reich; nacistički režim; spaljivanje knjiga; cenzura
• Ključne riječi (engleski): Weimar Republic; Third Reich; Nazi regime; book burning; censorship
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:539126
• Studijski program: Naziv: Informacijske znanosti; smjerovi: Arhivistika, Bibliotekarstvo, Informatika (istraživački), Informatika (nastavnički), Muzeologija i upravljanje baštinom, Informatologija; Smjer: Bibliotekarstvo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra bibliotekarstva (mag. bibl.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-09-27 09:07:41