(Auto)cenzura na primjerima filozofskih tekstova Diderotove Enciklopedije

diplomski rad

• Naslov (engleski): (Self)censorship with examples of philosophical texts of Diderot s Encyclopedia
• Autor: Petra Šiljeg
• Mentor: Ivana Hebrang Grgić (mentor)
• Mentor: Goran Sunajko (mentor)
• Član povjerenstva: Tomislav Ivanjko (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ivana Hebrang Grgić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Goran Sunajko (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti); Zagreb
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za filozofiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2019-12-19, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Informacijske i komunikacijske znanosti; Knjižničarstvo
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Filozofija

Sažetak

Autocenzura je oblik cenzure o kojemu se puno ne govori niti istražuje. No, pojavljuje se, kako u totalitarnim tako i u demokratskim društvima, kroz čitavu povijest pisma, izdavaštva i slobode govora. Od povijesnog pregleda preko razmatranja različitih vrsta, načina provedbe, moralnih aspekata i dualne funkcije autocenzure dolazi se do konkretnog oblika promišljene autocenzure. Ona stvara posebnu tehniku pisanja “između redaka” koja poruku unatoč ograničenjima, uspijeva prenijeti od autora do inteligentna čitatelja služeći dodatno kao zaštita od oštre cenzorske ruke. Takvom su se tehnikom, među ostalim, koristili autori Encyclopédie ou Dictionaire raisonné des sciences, des arts et des métiers (1751 – 1772). Predvođeni Denisom Diderotom, takozvani Enciklopedisti, u vrijeme prosvjetiteljstva borili su se za sekularizaciju mišljenja, suprotstavljanje religijskom autoritetu i za bolje obrazovanje svekolike javnosti. Unatoč stalnom nadgledanjima i zabranama izdavanja uspjeli su uz pomoć autocenzure prenijeti svoje heterodoksne poruke. U zadnjem dijelu rada, analizom sadržaja tekstova Encyclopédie prikazani su izravni primjeri autocenzure. Suvremeni se svijet ni danas nije oslobodio cenzure i autocenzure, osobito prisutnih u medijskome svijetu, stoga borba protiv kontrole i zabrane još uvijek traje.

Sažetak (engleski)

Self-censorship is a form of censorship that is not much talked about or explored. But it emerges, both in totalitarian and democratic societies, throughout the history of scripture, publishing and free speech. From historical overview through analysis of different types, modes of implementation, moral aspects and dual function of self-censorship, arises a concrete form of deliberate self-censorship. It creates a special “between the lines” writing technique that, despite its limitations, manages to convey the message from an author to an intelligent reader, further serving as protection against the blade of censorship. This technique was used, among other things, by the authors of The Encyclopédie ou Dictionaire raisonné des sciences, des arts et des métiers (1751 - 1772). Led by Denis Diderot, the so-called Encyclopedists, fought for secularization of opinion, opposition to religious authority, and for better education of the general public during the Enlightenment. Despite constant monitoring and bans on publishing, they were able to convey their heterodox messages through self-censorship. In the last part of the paper, direct examples of self-censorship are presented by analyzing the content of Encyclopédie texts. Even today, the modern world has not got rid of censorship and self-censorship, especially in the media world, so the fight against control and prohibition is still ongoing.

• Ključne riječi: cenzura; autocenzura; francuska enciklopedija; između redaka; Diderot
• Ključne riječi (engleski): censorship; self-censorship; the French encyclopedie; between the lines; Diderot
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:274472
• Studijski program: Naziv: Informacijske znanosti; smjerovi: Bibliotekarstvo; Smjer: Bibliotekarstvo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra bibliotekarstva (mag. bibl.)
• Studijski program: Naziv: Filozofija; smjerovi: nastavnički (dvopredmetni), znanstveni (jednopredmetni i dvopredmetni); Smjer: nastavnički (dvopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije filozofije (mag. educ. phil.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2020-01-10 09:05:07