Percipirane karakteristike nastavnika i motivacijski čimbenici u Hrvatskom jeziku i Matematici

diplomski rad

• Naslov (engleski): Perceived characteristics of teachers and motivational factors in Croatian language and Mathematics
• Autor: David Vujasić
• Mentor: Nina Pavlin-Bernardić (mentor)
• Član povjerenstva: Aleksandra Huić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Nikola Erceg (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Nina Pavlin-Bernardić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za psihologiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-06-13, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Psihologija; školska psihologija i psihologija obrazovanja

Sažetak

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati razlike u samoefikasnosti u procesu učenja, subjektivnoj vrijednosti zadatka i ispitnoj anksioznosti učenika između predmeta Hrvatskog jezika i Matematike, kao i razlike u procjenama učenika nastavničkog humora i podržavajućeg odnosa nastavnika prema učenicima između tih predmeta te ispitati prediktivnu valjanost ovih varijabli za završne ocjene iz tih predmeta. Istraživanje je provedeno putem on-line upitnika na uzorku od 319 učenika (25.7% mladića) koji pohađaju srednjoškolski program opće gimnazije u Gradu Zagrebu. Rezultati pokazuju nekoliko značajnih razlika između Hrvatskog jezika i Matematike u motivacijskim i nastavničkim varijablama. Kombinacijom svih korištenih varijabli u posljednjem koraku hijerarhijske regresijske analize objašnjeno je 46% ukupne varijance zaključne ocjene iz Matematike te 35% ukupne varijance zaključne ocjene iz Hrvatskog jezika. Samoefikasnost u procesu učenja i podržavajući odnos nastavnika su pozitivni prediktori, a ispitna anksioznost negativan prediktor zaključne ocjene u oba predmeta. Subjektivna vrijednost zadatka značajan je pozitivan prediktor zaključne ocjene u Matematici dok u Hrvatskom jeziku nije pokazan značajan doprinos u objašnjenju zaključne ocjene. Prikladan i neprikladan stil humora nisu se pokazali statistički značajnima u objašnjenju ukupne varijance zaključne ocjene iz oba nastavna predmeta. Dobiveni rezultati upućuju na donekle različit odnos motivacijskih čimbenika kod ova dva nastavna predmeta te na komplicirani odnos nastavničkog humora s obrazovnim ishodima kojeg je potrebno dodatno istražiti.

Sažetak (engleski)

The aim of this study was to examine differences in self-efficacy in the learning process, subjective task value, and test anxiety among students between the subjects of Croatian language and Mathematics, as well as differences in students' perceptions of instructional humor and supportive teacher-student relationships between these subjects. Furthermore, the study aimed to investigate the predictive validity of these variables on final grades in these subjects. The research was conducted using an online questionnaire on a sample of 319 students (25.7% males) attending a grammar school in the city of Zagreb. The results show several significant differences between the Croatian language and Mathematics in motivational and teacher-related variables. By combining all used variables in the final step of hierarchical regression analysis we explained 46% of the total variance in the final grade in Mathematics and 35% of the total variance in the final grade in the Croatian language. Self-efficacy in the learning process and supportive teacher-student relationships were positive predictors, while test anxiety was a negative predictor of the final grade in both subjects. Subjective task value was a significant positive predictor of the final grade in Mathematics, but it did not show a significant contribution to explaining the final grade in the Croatian language. Appropriate and inappropriate humor styles were not statistically significant in explaining the overall variance of the final grade in both subjects. The obtained results indicate a somewhat different relationship between motivational factors in these two subjects and a complex relationship between instructional humor and educational outcomes that needs further investigation.

• Ključne riječi: psihologija obrazovanja; motivacijski čimbenici; nastavnički humor; Hrvatski jezik; Matematika
• Ključne riječi (engleski): educational psychology; motivational factors; instructional humor; Croatian language; Mathematics
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:153381
• Studijski program: Naziv: Psihologija (jednopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-06-16 09:32:51