Stavovi prema kulturi otkazivanja u Republici Hrvatskoj

diplomski rad

• Naslov (engleski): Attitudes towards cancel culture in Croatia
• Autor: Paula Markić
• Mentor: Dragan Bagić (mentor)
• Član povjerenstva: Jasminka Lažnjak (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Krešimir Žažar (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za sociologiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-05-05, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Sociologija

Sažetak

Kultura otkazivanja je prilično nov fenomen koji se kroz zadnjih par godina vrlo brzo proširio. Za kulturu otkazivanja ključno je postojanje te intenzivno korištenje društvenih mreža kao i razvoj online aktivizma. Korijen kulture otkazivanja je politička korektnost i potreba koju korisnici društvenih mreža imaju za istom. Događaj koji je pokrenuo rapidni razvoj kulture otkazivanja je #MeToo pokret. #MeToo pokret predstavlja online pokret u kojem su žene dijelile svoja iskustva o muškarcima na pozicijama moći te seksualnom uznemiravanju koje su trpile s njihove strane; razlog zašto je taj pokret bio ključan je to što su neki od muškaraca zbog #MeToo pokreta te stvari koje su otkrivene o njima snose ozbiljne posljedice. Nastavak na to bio je #IsOverParty koji je primarno na Twitteru predstavljao trend u kojem su korisnici svoje neslaganje sa nečime što su uglavnom poznate ličnosti govorile ili radile iskazivali time što bi ih nazvali ''gotovima''. S vremenom kultura otkazivanja postaje vrlo učestala te se ''otkazivanje'' kreće koristiti ne samo u kontekstu slavnih ličnosti već privatnih osoba i velikih korporacija na koje otkazivanje utječe drugačije nego na slavne ličnosti.
Cilj ovog istraživanja bio je istražiti koji su stavovi aktivnih korisnika društvenih mreža u Republici Hrvatskoj prema kulturi otkazivanja. Istraživanje je provedeno metodom ankete, koristeći Google Forms te je online anketa dijeljena na društvenim mrežama. Uzorak se sastoji od 305 korisnika društvenih mreža u Republici Hrvatskoj. Rezultati istraživanja nam pokazuju kako ispitanici kulturu otkazivanja smatraju načinom držanja korisnika odgovornima za njihovo ponašanje prije nego kažnjavanjem korisnika koji to ne zaslužuju. Također, rezultati nam govore kako se upoznatost s kulturom otkazivanja slabo razlikuje, 46% ispitanika je s kulturom otkazivanja upoznato puno dok ih je 54% upoznato malo. Najveći broj ljudi nema niti pozitivan niti negativan stav o kulturi otkazivanja, dok je onih koji imaju negativan stav neznatno više od onih čiji je stav prema kulturi otkazivanja pozitivan. Također, rezultati istraživanja pokazuju kako kod ispitanika dolazi do autocenzure na društvenim mrežama zbog straha od reakcije drugih.

Sažetak (engleski)

Cancel culture is a fairly new phenomenon that has spread very quickly over the past few years. The existence and intensive use of social media platforms, as well as the development of online activism, are crucial for the development of cancel culture. Cancel culture fount its root in political correctness and the need social media users have for it. The event that triggered the rapid development of cancel culture is the #MeToo movement. The #MeToo movement is an online movement in which women shared their experiences of men in positions of power and the sexual harassment they suffered from them; the reason why that movement was crucial for the development of cancel culture is the fact that some of the men accused under the #MeToo movement ended up suffering serious consequences for their actions. After that came the #IsOverParty, representing a trend on Twitter in which users expressed their disagreement with something that primarily famous personalities said or did which led the social media users to declare them "over". Over time, cancel culture became very widespread, and "cancelling" starts to be used not only in the context of celebrities, but also private individuals and large corporations, which are affected by cancel culture differently than celebrities.
The goal of this research was to find out the attitudes of active users of social media platforms in the Republic of Croatia towards cancel culture The research was conducted using the survey method, using Google Forms, and the online survey was shared over social media platforms. The sample consisted of 305 users of social media platforms in the Republic of Croatia. The results of the research show us that respondents consider cancel culture as a way of holding users responsible for their behavior rather than punishing users who do not deserve it. Also, the results tell us that familiarity with cancel culture varies slightly, 46% of respondents are very familiar with cancel culture while 54% are less familiar. The majority of people have neither a positive nor a negative attitude towards cancel culture, while those who have a negative attitude slightly outnumber those who have a positive attitude. Also, the results of the research show that respondents self-censor on social media platforms due to fear of others reactions.

• Ključne riječi: kultura otkazivanja; politička korektnost; multikulturalizam; cenzura; društvene mreže; aktivizam
• Ključne riječi (engleski): cancel culture; political correctness; multiculturalism; censorship; social media; activism
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:855382
• Studijski program: Naziv: Sociologija (jednopredmetni); smjerovi: znanstveni; Smjer: znanstveni; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra sociologije (mag. soc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-05-12 08:31:20