Korištenja kibernetičkog prostora u svrhe obrazovanja i nastave na daljinu za vrijeme COVID pandemije

diplomski rad

• Naslov (engleski): Uses of cyberspace for educational and distance learning purposes during the COVID pandemic
• Autor: Ivan Kofler
• Mentor: Nikolaj Lazić (mentor)
• Član povjerenstva: Nikolaj Lazić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Radovan Vrana (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ivan Dunđer (predsjednik povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti); Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-02-20, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Informacijske i komunikacijske znanosti; Masovni mediji

Sažetak

Posljednjih smo godina svjedoci velikih promjena, poteškoća i izazova u funkcioniranju svakodnevnog života modernog društva uzrokovanim pojavom virusa COVID-19. Kao i više manje sve aspekte našeg života, COVID-19 je sa sobom donio mnogobrojne prilagodbe i promjenu u procesu odgoju i obrazovanju. Uzevši u obzir karakteristike modernog tehnološkog društva ne ćudi da smo novonastali jaz u odgojno obrazovnom procesu pokušali prebroditi upravo uz pomoć tehnologije i kibernetičkog prostora. Svrha ovog rada jest analiza i ispitivanje prednosti, mana i općenito mogućnosti koje su se pojavile kao posljedica iznimno brzog prijelaza na ovaj novi nastavni model koji je skoro pa preko noći postao naša stvarnost.
Rad se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela. Teorijski dio rada se bavi povijesnim razvojem odgoja i obrazovanja na daljinu te raznim aspektima poput ocjenjivanja, održavanje nastave, vršenje provjera znanja i sl.
U praktičnom dijelu provedena su dva istraživanja. Prvo istraživanje je provedeno na studentima, a cilj je bilo utvrđivanje razine snalaženja, razumijevanje, doživljavanje, zadovoljstvo i načina provođenja nastave na daljinu. Upitnik za studente se sastoji od 20 pitanja od čega je njih 16 označeno kao obavezna pitanja, a 4 pitanja čine pitanja otvorenog tipa koje je moguće ostaviti neispunjeno ili unijeti vlastito iskustvo. Upitnik za studente je ispunilo 75 studenata.
Drugo istraživanje je provedeno na profesorima Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a upitnik se sastoji od 11 pitanje, od čega je njih 9 označeno kao obavezna pitanja. Upitnik za profesore ispunilo je 25 profesora, a cilj je bio ustanoviti zadovoljstvo, snalaženje, način održavanja te sam utjecaj prijelaza na online model nastave.
Cilj cjelokupnog rada jest analiza povijesti, budućnosti, karakteristika, obilježja, beneficija i ograničenja nastave na daljinu, te načina na koji je moderan obrazovni sustav reagirao i prilagodio se ovakvom obliku nastave.

Sažetak (engleski)

In recent years, we have witnessed major changes, difficulties and challenges in the functioning of everyday life in modern society caused by the emergence of the COVID-19 virus. Like more or less all aspects of our lives, COVID-19 has brought with it numerous adaptations and changes in the process of upbringing and education. Taking into account the characteristics of modern technological society, it is not surprising that we tried to overcome the newly created gap in the educational process with the help of technology and cyberspace. The purpose of this work is to analyze and examine the advantages, disadvantages and general possibilities that have emerged as a result of the rapid transition to this new teaching model that has become our reality almost overnight.
The work consists of a theoretical and a practical part. The theoretical part of the work deals with the historical development of long distance education and various aspects such as assessment, holding classes, testing knowledge, etc.
In the practical part, two studies were conducted. The first research was conducted on students, and the goal was to determine the level of coping, understanding, experience, satisfaction and methods of distance learning. The questionnaire for students consists of 20 questions, 16 of which are marked as mandatory questions, and 4 questions are open-ended questions that can be left unfilled or ones own experience can be entered. 75 students completed the questionnaire for students.
The second study was conducted on professors at the Faculty of Philosophy in Zagreb, and the questionnaire consists of 11 questions, of which 9 are marked as mandatory questions. The questionnaire for professors was filled out by 25 professors, and the goal was to establish satisfaction, coping, method of teaching and the impact of the transition to the online teaching model.
The aim of the entire work is to analyze the history, future, characteristics, features, benefits and limitations of distance learning, and the way in which the modern education system has reacted and adapted to this form of teaching.

• Ključne riječi: COVID-19; odgoj i obrazovanje; obrazovni proces; kibernetički prostor; nastavni model; učenici; profesori
• Ključne riječi (engleski): Keywords: COVID-19; upbringing and education; educational process; cyberspace; teaching model; students; professors
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:346867
• Studijski program: Naziv: Informacijske znanosti; smjerovi: Arhivistika, Bibliotekarstvo, Informatika (istraživački), Informatika (nastavnički), Muzeologija i upravljanje baštinom, Informatologija; Smjer: Informatika (nastavnički); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije informatike (mag. educ. inf.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-02-27 15:48:07