Explicitation in Croatian language versions of European Union environmental legislation

diplomski rad

• Naslov (hrvatski): Eksplicitacija u hrvatskim jezičnim verzijama zakonodavstva Europske unije u području okoliša
• Autor: Gregory Andreev
• Mentor: Snježana Veselica Majhut (mentor)
• Član povjerenstva: Kristijan Nikolić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ivana Bašić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Snježana Veselica Majhut (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za anglistiku); Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-02-16, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Filologija; Anglistika

Sažetak

This thesis focuses on the phenomenon of explicitation in translation. A controversial subject among TS scholars, the explicitation phenomenon has first ruffled feathers in the late 1980s when, by positing her Explicitation Hypothesis, Shoshana Blum-Kulka (1986) assigned it inherency within the process of translation. This claim was further reinforced at the beginning of this millennium, having been included in Kinga Klaudy’s typology (2011) as part of the broader idea of the Asymmetry Hypothesis. The starkest opponent of such an approach to explicitation, Viktor Becher, has since argued intensively against this inherent type of explicitation (2010a, 2010b, 2011). Becher’s work is characterized by a qualitative and descriptive approach to studying the phenomenon. This thesis takes that approach as a starting point in researching explicitation in Croatian translations of European Union regulations and directives addressing environmental issues. An analysis of a limited corpus of English and Croatian language versions of these acts is conducted with the aim to propose a framework and preliminary typology for further research on explicitation.

Sažetak (hrvatski)

Ovaj se diplomski rad bavi fenomenom eksplicitacije u kontekstu prevođenja. Ova je kontroverzna tema prvi put uzburkala vode u ovom polju humanistike u kasnim 80-im godinama prošlog stoljeća kad je, iznijevši svoju teoriju eksplicitacije, Shoshana Blum-Kulka (1986) eksplicitaciju proglasila svojstvenom prijevodnome procesu. Ta je tvrdnja dodatno poduprta početkom ovog tisućljeća nakon što je Kinga Klaudy (2011) uključila „eksplicitaciju svojstvenu prijevodnom procesu“ u svoju tipologiju integriranu u širu sliku teorije asimetrije. Oštar stav protiv takvog shvaćanja eksplicitacije zauzeo je zatim Viktor Becher, snažno se zalažući protiv eksplicitacije svojstvene prijevodnom procesu (2010a, 2010b, 2011). Becherov doprinos, u obliku kvalitativnog i deskriptivnog istraživačkog pristupa, poslužio je kao temelj ovog istraživanja eksplicitacije u hrvatskim prijevodima uredaba i direktiva Europske unije koje se bave pitanjima zaštite okoliša. Svrha provedene analize ograničenog korpusa engleskih i hrvatskih jezičnih verzija tih akata oblikovanje je istraživačkog okvira i preliminarne tipologije za daljnje istraživanje eksplicitacije.

• Ključne riječi: explicitation; translation; explicitness; Asymmetry Hypothesis; EU; institutional translation; implicitation; legal English; universals
• Jezik: engleski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:498629
• Studijski program: Naziv: Anglistika (dvopredmetni); smjerovi: lingvistički, književno-kulturološki, prevoditeljski, nastavnički; Smjer: prevoditeljski; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra engleskog jezika i književnosti (mag. philol. ang.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Pristup korisnicima matične ustanove
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-02-22 20:17:07