Naslov (hrvatski) Informacijska pismenost u kontekstu radničkih prava
Naslov (engleski) Information literacy in the context of workers’ rights
Autor Dijana Šobota MBZ: -393806
Autor Sonja Špiranec https://orcid.org/0000-0003-2586-3374
Autorova ustanova Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti)
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Informacijske i komunikacijske znanosti Knjižničarstvo
Sažetak (hrvatski) Cilj. Ciljevi istraživanja bili su istražiti aktivističko-emancipacijski potencijal informacijske pismenosti u kontekstu radničkih prava te istražiti obrasce, razine i razlike u informacijskom ponašanju i samoprocjeni informiranosti o radničkim pravima s obzirom na članstvo u sindikatu i spremnost na aktivno zalaganje za zaštitu i unaprjeđenje radničkih prava.
Pristup/metodologija/dizajn. Istraživanje je koncipirano na sjecištu kritičke informacijske pismenosti (engl. critical information literacy) i informacijske pismenosti na radnome mjestu (engl. workplace information literacy) te provedeno kvantitativnom metodologijom, metodom ankete na nacionalno reprezentativnom uzorku za zaposlene u RH (N = 500). Korišten je instrument online upitnika od 50 pitanja primarno zatvorenog tipa.
Rezultati. Radnici koji bolje samoprocjenjuju svoju informiranost o radničkim pravima u većoj mjeri navode kako im prava nisu bila povrijeđena, a spremniji su i založiti se za njihovu zaštitu i unaprjeđenje. Članstvo u sindikatu dokazano je kao značajan prediktor bolje samoprocjene informiranosti o radničkim pravima. Nečlanovi sindikata bolje samoprocjenjuju svoje informacijske kompetencije. Radnici podjednako samostalno traže i dobivaju informacije o radničkim pravima; najčešći izvori traženja i provjeravanja informacija jesu formalni i neformalni internetski izvori. Informacije o radničkim pravima aktivno traže uglavnom u slučaju povreda tih prava. Glavni su problemi u informiranju česte izmjene propisa, percepcija nedobivanja potpunih i istinitih informacija i svjesnog uskraćivanja informacija, a češće ih percipiraju nečlanovi sindikata.
Ograničenja. Instrument online upitnika korišten u anketi isključio je informatički nepismene ispitanike i one bez pristupa internetu, što je utjecalo na ostvarivanje nacionalno reprezentativnog uzorka. Korištene ljestvice samoprocjene nisu pouzdan pokazatelj objektivne informiranosti ispitanika.
Praktična primjena. Rezultati mogu biti indikativni u osmišljavanju javnopolitičkih mjera, uključujući programe informacijskog opismenjavanja s ciljem poboljšanja informacijske pismenosti radnika i unaprjeđenja njihovih radničkih prava i u redefiniranju uloga aktera tržišta rada.
Originalnost/vrijednost. U literaturi nisu poznata istraživanja informacijske pismenosti u odnosu na radnička prava, te istraživanje doprinosi izgradnji znanja u kontekstu navedene teme i naznačuje nove pravce istraživanja informacijske pismenosti i teorijskih okvira kritičke informacijske pismenosti i informacijske pismenosti na radnome mjestu.
Rad je nastao na temelju diplomskog rada studentice Dijane Šobota, napisanog pod naslovom Informacijska pismenost u kontekstu radničkih prava: teorijsko-istraživački pristup pod mentorskim vodstvom Sonje Špiranec. Rad je obranjen na Sveučilištu u Zagrebu 2021. godine.
Sažetak (engleski) Objective.
The aim of the research was to examine the activist and emancipatory potential of information literacy in the context of workers’ rights, to examine patterns, levels and differences in self-assessed level of information about workers’ rights and information behaviour depending on trade union membership, and the readiness to fight actively for the protection and improvement of workers’ rights.
Approach/methodology/design.
The research, conceived at the intersection of critical information literacy and workplace information literacy, was carried out using quantitative methodology and survey method, on a nationally representative sample of employed persons in the Republic of Croatia with N= 500 respondents. An online questionnaire consisting of 50 primarily closed questions was used as a research instrument.
Results.
The workers who better self-assess their being informed of labor rights more frequently state their workers’ rights have not been violated, and they are more willing to struggle for their protection and improvement. Trade union membership has been proven to be a significant predictor of a better self-assessment of being informed about workers’ rights. The non-members better self-assess their information competencies. All workers equally independently seek and receive information; the most frequent sources of seeking and cross-checking information are formal and informal internet sources. The workers actively seek information on their workers’ rights when they suspect their rights have been violated. The main problems in being informed are frequent changes of laws and regulations, a perception of not receiving complete and true information, and a perception of the conscious withholding of information. These problems are more frequently perceived by non-union members.
Research limitations.
The method of survey and the instrument of online questionnaire excluded the computer illiterate respondents and those with no Internet access, which affected achieving the nationally representative sample. The self-assessment scales are an unreliable indicator of the respondents’ objective level of being informed.
Practical implications:
The findings can be indicative for conceptualizing public policy measures including information literacy instruction programmes aimed at improving the information literacy of workers and their workers’ rights and redefining the roles of labour market actors.
Originality/ value.
There are no known research studies of information literacy in relation to workers’ rights in literature; therefore, this research contributes to building knowledge in the context of the topic and indicates new research avenues for information literacy and theoretical frameworks of critical information literacy and workplace information literacy.
Ključne riječi (hrvatski)
informacijska pismenost
informacijska pismenost na radnome mjestu
informacijsko ponašanje
kritička informacijska pismenost
radnička prava
Ključne riječi (engleski)
critical information literacy
information behaviour
information literacy
workers’ rights
workplace information literacy
Jezik hrvatski
Vrsta publikacije Znanstveni rad - Izvorni znanstveni rad
Status objave Objavljen
Vrsta recenzije Recenziran - domaća recenzija
Verzija publikacije Objavljena verzija rada (izdavačev PDF)
Naslov časopisa Vjesnik bibliotekara Hrvatske
Brojčani podaci vol. 65, br. 3, str. 1-36
p-ISSN 0507-1925
e-ISSN 1334-6938
DOI https://doi.org/10.30754/vbh.65.3.1005
URN:NBN urn:nbn:hr:131:312567
Datum objave publikacije 2022-12-30
URL dokumenta https://www.hkdrustvo.hr/vjesnik-bibliotekara-hrvatske/index.php/vbh/article/view/1005
Vrsta resursa Tekst
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2023-01-31 17:50:20