Pristup analizi i primjeni korisničkog označivanja u predmetnom opisu baštinske građe

disertacija

• Naslov (engleski): Analysis and implementation of folksonomies in subject indexing of heritage materials
• Autor: Tomislav Ivanjko
• Mentor: Sonja Špiranec (mentor)
• Član povjerenstva: Jadranka Lasić-Lazić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marija Maja Jokić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti); Zagreb
• Datum i država obrane: 2015-01-08, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Informacijske i komunikacijske znanosti
• Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC): 02 - Knjižničarstvo

Sažetak

U ovom doktorskom radu ispitan je potencijal primjene korisničkog označivanja u predmetnom opisu baštinske građe kao metode poboljšanja pristupa i pretrage, kao i poboljšanja opisa i komplementiranja tradicionalnim sustavima za organizaciju znanja. Metodom nabave iz mnoštva, implementacijom igra sa svrhom prikupljene su ukupno 14402 korisničke oznake na 80 baštinskih predmeta raspoređenih u 4 zbirke: arhivska, knjižnična, muzejska građa te fotografije. Statistička analiza pokazala je kako ne postoje značajne razlika u broju dodjeljivanja i broju dodanih korisničkih oznaka na razini zbirke te kako veći broj dodjeljivanja ne pokazuje korelaciju s veličinom korisničkog rječnika kojim se neka zbirka opisuje. Lingvistička analiza pokazala je kako se tipična korisnička oznaka sastoji od jedne do dvije riječi te je opća imenica u nominativu jednine čime pokazuje obilježja klasičnih predmetnica. Značenjska analiza pokazala je kako je najveći broj oznaka dodan na generičkoj razini, tj. na razini koja ne zahtijeva specifično znanje već samo znanje prepoznavanja. U nastavku istraživanja uspoređene su predmetnice dodane od strane stručnjaka s korisničkim oznakama koje su prikupljene putem aplikacije na razini pojedinog predmeta. Prikazana je, implementirana i testirana na prikupljenom uzorku nova metoda usporedbe implementacijom algoritamskog rješenja programskom jeziku Python. Završni dio istraživanja u kojem su korisničke oznake nakon algoritamske obrade vraćene predmetnom stručnjaku na ocjenu korisnosti u predmetnom opisu građe postavio je model koji omogućava relevantnim korisničkim oznakama za svaki predmet da se nalaze u setu oznaka koje stručnjak ocjenjuje kroz definiranje mjere i praga relevantnosti korisničke oznake za pojedini predmet. Model donosi novi pristup kojim se prag frekvencije uključenih korisničkih oznaka postavlja na vrijednost gornje granične vrijednosti u distribuciji korisničkih oznaka za pojedini predmet. Pokazalo se kako je predmetni stručnjak koji je ocjenjivao korisnost oznaka dodanih arhivskoj, muzejskoj i fotografskoj građi, visoko ocijenio samu korisnost s nijednom prosječnom ocjenom ispod 3, što pokazuje visoku korisnost samog modela za navedene vrste građe. Zaključni dio rada sumira glavne rezultate rada te se predlaže i model analize i primjene korisničkog označivanja u predmetnom opisu baštinske građe.

Sažetak (engleski)

This thesis explores possible approaches in analysis and implementation of folksonomies in subject indexing of heritage materials, in order to examine user tags as a method complementing traditional subject access in the online environment. An in-depth analysis of the research field, identifying key authors, papers and concepts was undertaken along with the presentation of main models and structure of folksonomies. The context and particularities of implementing social tagging in the description of heritage materials as well as of crowdsourcing and games with a purpose were explored, covering selected heritage projects that succeeded in successful implementation of this notions.
Research was undertaken using crowdsourcing methods, namely Game With a Purpose, a corpora of 14402 user tags on selected 80 heritage objects divided into 4 categories (library, archive, museum and photographs) was gathered for analysis. Statistical analysis of gathered corpora has shown that after a certain threshold is achieved, vocabulary base remains steady with only frequencies increasing. Linguistic analysis showed that a typical user tag consists of one word or phrase in singular, while content analysis identified most user tags as generic descriptors without added specific knowledge. User tags were compared to index terms from subject experts using the exact matching methods. A model of determining relevant user tags for a particular heritage object was defined and user tags obtained as a result were given back to the subject expert to evaluate their usefulness. Finally, a model of analysis and implementation of folksonomies in subject indexing of heritage materials was presented.

• Ključne riječi: korisničko označivanje; baštinska građa; folksonomije; nabava iz mnoštva; predmetna obrada; društveni softver
• Ključne riječi (engleski): Social tagging; folksonomies; subject access; heritage materials; crowdsourcing; GWAP; social software
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:118393
• Datum promocije: 2015
• Studijski program: Naziv: Informacijske i komunikacijske znanosti; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: poslijediplomski doktorski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti (Dr. sc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Opseg: (284 str ; 30 cm)
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-10-13 13:29:25