Odnos upravljanja vremenom, sklonosti kašnjenju i procjena vremena

diplomski rad

• Naslov (engleski): The relationship between time management, lateness and time estimation
• Autor: Doria Đirlić
• Mentor: Una Mikac (mentor)
• Član povjerenstva: Dragutin Ivanec (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Jasmina Tomas (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za psihologiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2022-09-27, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Psihologija; Ostale primijenjene psihologije

Sažetak

Osobe sklone kašnjenju često kasne na dogovorene obveze i sa završavanjem zadataka dok uspješno upravljanje vremenom uključuje sposobnost da se postave relevantni ciljevi i odrede prioriteti te kroz planiranje i izrade rasporeda uskladi zadatke s vremenom i resursima, što se ne mora poklapati u potpunosti s manjom sklonošću kašnjenju. Iako obje osobine mogu biti povezane s negativnim ishodima u osobnom i poslovnom dijelu života, očekivali bismo da su različito povezane s procjenama vremena. Za... Više dobro upravljanje vremenom moglo bi biti bitno da se što točnije procjenjuje vrijeme, dok bi za nižu sklonost kašnjenju moglo biti bitno da se vrijeme što manje podcjenjuje, a više precjenjuje. Ovim smo istraživanjem htjeli provjeriti ima li upravljanje vremenom ulogu u objašnjavanju sklonosti kašnjenju te ima li razlike u retrospektivnim i očekivanim procjenama vremena između pojedinaca različitih po upravljanju vremenom i sklonosti kašnjenju. U istraživanju je sudjelovalo 406 sudionika u dobi od 18 do 35 godina. Podaci su prikupljeni putem online ankete. Ispitani su upravljanje vremenom, sklonost kašnjenju te dvije vrste procjene vremena – retrospektivna i očekivana. Rezultati pokazuju da tri od četiri subskale upravljanja vremenom imaju samostalnu ulogu u objašnjavaju sklonosti kašnjenju. Pojedinci su po retrospektivnoj i očekivanoj procjeni podijeljeni na one koji podcjenjuju, točno procjenjuju i precjenjuju te među njima nisu dobivene značajne razlike s obzirom subskale upravljanja vremenom i sklonost kašnjenju. Percipirana kontrola vremena bila je pozitivno povezana s intenzitetom pogreške retrospektivnog precjenjivanja dok ostale varijable procjene vremena, subskale upravljanja vremenom i sklonost kašnjenju nisu bile povezane. Ovi nalazi upućuju da se razlika upravljanja vremenom i sklonosti kašnjenju ne može objasniti procjenama vremena. Moguće je da je kod dobrog upravljanja vremenom česta sigurna strategija precjenjivanja koja omogućuje da se uvijek ima viška vremena na raspolaganju. Sakrij dio sažetka

Sažetak (engleski)

People with tendency for lateness are often late for appointments and in completing tasks. Successful time management includes the ability to set relevant goals and priorities and coordinate tasks with time and resources through planning and scheduling, which does not necessarily coincide with a lateness. Although both traits may be associated with negative outcomes in personal and professional life, we would expect them to be differentially associated with time estimates. For good time... Više management, one should probably estimate time as accurately as possible, while in order not be late, one should not underestimate time as much, and overestimate more. In this study, we wanted to investigate whether time management has a role in explaining lateness, and whether there are differences in retrospective and expected estimates of time between individuals with differences in time management and lateness. The study was conducted on 406 participants between the ages of 18 and 35. The data was collected via an online survey. Data on time management, lateness and two types of time estimation - retrospective and expected - were examined. The results show that three of the four time management subscales have an independent role in explaining lateness. Based on retrospective and expected estimates, participants were divided into those who underestimate, accurately estimate, and overestimate, and no significant differences were obtained between them with regard to the subscales of time management and lateness. Perceived control of time was positively correlated with retrospective overestimation error intensity, while other time estimation variables, time management subscales, and lateness were unrelated. These findings suggest that the difference between time management and lateness cannot be explained by time estimates. It is possible that people with good time management use the safe strategy of overestimation that allows them to always have extra time available. Sakrij dio sažetka

• Ključne riječi: upravljanje vremenom; sklonost kašnjenju; retrospektivna procjena vremena; očekivana procjena vremena
• Ključne riječi (engleski): time management; lateness; retrospective time estimates; expected time estimate
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:471151
• Studijski program: Naziv: Psihologija (jednopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-10-03 16:55:03