Esejistički subjekt u hrvatskoj književnosti post/moderne:

diplomski rad

• Naslov: Esejistički subjekt u hrvatskoj književnosti post/moderne: : Ujević, Dragojević, Gotovac i Ugrešić
• Naslov (engleski): Essayistic Subjectivity in Croatian Post/modern Literature: : Ujević, Dragojević, Gotovac and Ugrešić
• Autor: Bruno Čar
• Mentor: Marina Protrka Štimec (mentor)
• Mentor: Branislav Oblučar (komentor)
• Član povjerenstva: Kristina Grgić (predsjednik povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za komparativnu književnost); Zagreb
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za kroatistiku); Zagreb
• Datum i država obrane: 2022-09-21, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Filologija; Poredbena književnost
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Filologija; Kroatistika

Sažetak

Tijekom svoje povijesti esej je često tumačen kao oblik kojeg karakterizira neka vrsta formalne i idejne otvorenosti te otpora prema misaonoj sistematizaciji i završenosti. Dugotrajne rasprave vezane uz definiciju eseja kao žanra te često dijametralno različiti teorijski zaključci vezani uz njegov potencijal (npr. Lukácsevo hegelijanstvo u odnosu na Adornovu antisustavnu utopiju) navode nas na pretpostavku o bitnim razlikama među subjektima koji se pojavljuju tijekom povijesti esejističkoga diskursa. U prvome dijelu rada pokušali smo teorijski definirati te razlike otvarajući neka od ključnih pitanja vezana uz esej kao žanr: Možemo li izdvojiti posebnosti esejističkoga subjekta u odnosu na druge književne vrste? Kakav je status istine u eseju? Zaključili smo, na temelju tekstova Milivoja Solara i Branislava Oblučara (ali i drugih teoretičara eseja), kako je esejistički subjekt definiran specifičnim spoznajnim interesom koji se opire sustavnosti, cjelovitosti i konačnim definicijama te se kao takav nalazi u posebnom odnosu prema kulturnim i znanstvenim kretanjima koje smo pokušali opisati koristeći se konceptom post/modernosti.
U drugome dijelu rada pokušali smo status esejističkoga subjekta opisan u prvome dijelu promotriti u odnosu na konkretne primjere iz hrvatske esejističke prakse (riječ je o tekstovima Tina Ujevića, Danijela Dragojevića, Vlade Gotovca te Dubravke Ugrešić). „Modernistički“ i „postmodernistički subjekt“ kao konstrukti opisani/stvoreni u prvome dijelu rada pomogli su nam da esejističke subjekte spomenutih autora lakše opišemo pri čemu smo npr. u Ujevićeva subjekta uočili više modernističkih elemenata (introspekcijsku inačicu „potrage“, elemente modernističkoga Bildunga, obilježja esteticizma itd.), dok smo u subjekta Dubravke Ugrešić uočili veći broj postmodernističkih crta (metatekstualnost, ohrabrivanje fluidnosti identiteta, naglašavanje ludičke funkcije teksta, eklekticizam itd.). Zaključili smo kako se u analizi esejističkoga subjekta mogu primijeniti mnoge kategorije kojima se služimo u pristupu ostalim literarnim (prvenstveno proznim) vrstama pri čemu posebnost esejističkoga subjekta često dovodi do diskursa u kojemu se jasnije ocrtavaju obilježja koja pronalazimo u ostalim vrstama.

Sažetak (engleski)

Throughout its history, the essay has often been interpreted as a form characterized by formal and conceptual openness and resistance to thought systematization and completion. Prolonged debates related to the definition of the essay as a genre and often diametrically different theoretical conclusions related to its potential (e.g. Lukács's Hegelianism in relation to Adorno's anti-systemic utopia) lead us to assume important differences between the subjects that appear during the history of the essay discourse. In the first part of the thesis, we tried to theoretically define these differences, opening up some of the key questions related to the essay as a genre: Can we single out the peculiarities of essayistic subjectivity in relation to other literary genres? How to describe the status of truth in an essay? We concluded, based on the texts of Milivoj Solar and Branislav Oblučar (as well as other theorists), that essayistic subjectivity is defined by a specific scientific/philosophical interest that resists systematicity, completeness, and strict definitions, and as such is characterized by a specific relation to cultural and scientific movements that we tried to describe using the concept of post/modernity.
In the second part of the thesis, we tried to examine the status of the essayistic subjectivity in relation to specific texts by Croatian essayists (Tin Ujević, Danijel Dragojević, Vlado Gotovac, and Dubravka Ugrešić). "Modernist" and "postmodernist subjectivity", constructs we described/created in the first part of the thesis, helped us to depict the essayistic subjectivity of the mentioned authors more easily, whereby we noticed, for example, more modernist elements in Ujević's subject (an introspective version of the "quest", elements of modernist Bildung, features of aestheticism, etc.), while in the subject of Dubravka Ugrešić's essays we noticed a greater number of postmodernist features (metatextuality, encouraging the fluidity of identity, emphasizing the ludic function of the text, eclecticism, etc.). We concluded that in the analysis of the essayistic subjectivity, many categories can be applied that are used in the approach to other literary (primarily prose) genres, whereby the particularity of the essayistic subjectivity often leads to a discourse in which the characteristics found in other genres are more clearly outlined.

• Ključne riječi: esej; subjekt; modernizam; postmodernizam; hrvatska književnost dvadesetoga stoljeća
• Ključne riječi (engleski): essay; subject; modernism; postmodernism; 20th century Croatian literature
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:584505
• Studijski program: Naziv: Komparativna književnost (dvopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra komparativne književnosti (mag. litt. comp.)
• Studijski program: Naziv: Kroatistika; smjerovi: nastavnički (jednopredmetni), jezikoslovni (dvopredmetni), književni (dvopredmetni); Smjer: književni (dvopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra hrvatskog jezika i književnosti (mag. philol. croat.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-09-26 09:24:40