Analiza odabranih kartografskih primjera iz doba Karlovačkog (1699.) i Požarevačkog mira (1718.) ‒ perspektive nove kulturne kartografije, ekohistorije, ikonografije i ikonologije

diplomski rad

• Naslov (engleski): The Analysis of Selected Maps from the Time of Karlowitz (1699) and Passarowitz Treaties (1718) – Perspectives of the New Cultural Cartography, Environmental History, Iconography and Iconology
• Autor: Daniel Štimac
• Mentor: Hrvoje Petrić (mentor)
• Mentor: Sanja Cvetnić (mentor)
• Član povjerenstva: Dragan Damjanović (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Sanja Cvetnić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Hrvoje Petrić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za povijest); Zagreb
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za povijest umjetnosti); Zagreb
• Datum i država obrane: 2021-12-01, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Povijest; Hrvatska i svjetska ranonovovjekovna povijest
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Povijest umjetnosti; Povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija

Sažetak

Ovaj diplomski rad će upotrebom koncepata nove kulturne kartografije, ekohistorije, ikonografije i ikonologije analizirati odabrane kartografske izvore poznate u stručnoj literaturi. Također će se nastojati dati poticaj na sagledavanje izvora kroz navedene teorijske pristupe, u svrhu znanstvenog doprinosa povijesti i povijesti umjetnosti u kontekstu ranoga novog vijeka. Osnovni metodološki postupci koji će se koristiti bit će metode komparacije, kritike izvora te ikonografsko-ikonološka metoda koja će se koristiti za obradu likovnog sadržaja odabranih kartografskih izvora podijeljenih na habsburšku i mletačku skupinu izvora.

Na početku se, u teorijskome dijelu rada, ističe kako se primjenom ove forme složenog društvenog koncepta može pogodovati kvalitetnijem proučavanju i analiziranju kartografskih izvora za utvrđivanje stvarnih dosega vlasti te pogleda na geografski prostor iz određene perspektive. Prirodni pejsaž ovog područja je pak u uskoj međuovisnosti s uvjetima valorizacije toga prostora, ali i ljudski uzrokovane degradacije okoliša. Uz prethodno navedene društvene i ekohistorijske pristupe, ikonografsko-ikonološka metoda će poslužiti pri analizi likovnog sadržaja izabranih kartografskih izvora, u slučajima kada ih oni sadrže. Uz analizu sadržaja, društvenih podloga i konteksta, potrebno je istaknuti primjedbu kako kartografski izvori ranije u struci nisu detaljnije analizirani na ovaj način.

Nakon teorijskog dijela, rad se osvrće na povijesni kontekst da bi potom izabrani kartografski izvori bili ukratko opisani. Opisu kartografskih izvora slijedi analiza iz perspektive nove kulturne kartografije. Sažetom analizom izabranih habsburških i mletačkih kartografskih izvora u kronološkom slijedu definiraju se generalni stavovi vezani uz percepciju, prostor i informacije vezanih kulturnih krugova. Na izvorima se lokalno stanovništvo uvažava i navodi dok se, u isto vrijeme, granicama i idealnim dosezima pokušava prekrojiti, odnosno razjediniti prostorno i kulturološki vezane cjeline, definirane povijesnim podatcima.

Ekohistorijska analiza kartografskih izvora je potvrdila kako se, unatoč ratnim sukobima, okoliš koristio za pribavljanje resursa, što je i prikazano na kartama. Iako je zaštitu prirodnih resursa bilo gotovo nemoguće provoditi, interes za prirodne značajke i fenomene je očigledan i, u nekim slučajevima, izrazito dominantan.

Analizom likovnog sadržaja na habsburškim i mletačkim izvorima odredile su se ključne značajke obje strane, tj. odredila su se dva različita kulturna kruga sa svojim posebitostima, ali i određenim sličnostima. Likovni sadržaj je u ovom dijelu analiziran i prikazan u formi kataloga umjetničkih djela. Uz pomoć kataloga doznajemo kako habsburški kartografski izvori, uz brojne prikaze ratne opreme i arhitektonskih dekoracija, posebno ističu personifikacije koje sadrže atribute temeljene na ustaljenim izvorima, ali i kombinaciju različitih atributa koji nose specifičnu poruku. Mletački kartografski izvori, iako više fokusirani na prikazano područje, ističu simboliku Republike čestim prikazima lava svetog Marka, kao i prikazima posebne scene trijumfa s likom dužda. Uz isticanje vlastite simbolike, Republika se usko povezivala s motivom mora.

U zaključku se, nakon svih analiza, odgovara na postavljena istraživačka pitanja i potvrđuje kako analiza temeljena na kulturnoj i društvenoj povijesti, uz percepciju okoliša i analizu likovnog sadržaja doprinosi razumijevanju šireg konteksta sadržanog na izabranim kartografskim izvorima.

Sažetak (engleski)

This thesis will, using the concepts of new cultural cartography, environmental history, iconography and iconology, analyse selected cartographic sources known in the professional literature. It will also seek to give impetus to the perception of sources through the above theoretical approaches, for the purpose of scientific contribution to the history and history of art in the context of the early modern age. The basic methodological procedures used will be methods of comparison, critique of sources and iconographic-iconological method that will be used to process the artistic content of selected cartographic sources divided into Habsburg and Venetian groups of sources.

At the beginning, in the theoretical part of the paper, it is pointed out that the application of this form of complex social concept can favour better study and analysis of cartographic sources to determine the actual reach of government and view of geographical area from a certain perspective. The natural landscape of this area is in close interdependence with the conditions of valorisation of the area, but also man-made environmental degradation. In addition to the social and environmental approaches, the iconographic-iconological method will serve in the analysis of the artistic content of selected cartographic sources, in cases when they contain them. In addition to the analysis of content, social background and context, it is necessary to point out the remark that cartographic sources have not been analysed in more detail in this way in the past.

After the theoretical part, the paper looks back at the historical context and then the selected cartographic sources are briefly described. The description of cartographic sources is followed by an analysis from the perspective of new cultural cartography. A concise analysis of selected Habsburg and Venetian cartographic sources in chronological order defines general attitudes related to the perception, space and information of related cultural circles. At the sources, the local population is respected and cited, while, at the same time, it is tried to redraw, i.e. separate spatially and culturally related units, defined by historical data, with borders and ideal reach.

An environmental history analysis of cartographic sources confirmed that, despite the war conflicts, the environment was used to procure resources, as shown on the maps. Although the protection of natural resources has been almost impossible to implement, interest in natural features and phenomena is obvious and, in some cases, extremely dominant.

The analysis of the artistic content on Habsburg and Venetian sources determined the key features of both sides, i.e. two different cultural circles with their peculiarities, but also certain similarities. The art content is analysed in this part and presented in the form of a catalogue of works of art. With the help of the catalogue, we learn that Habsburg cartographic sources, along with numerous depictions of war equipment and architectural decorations, especially emphasize personifications that contain attributes based on established sources, but also a combination of different attributes that carry a specific message. Venetian cartographic sources, although more focused on the area shown, emphasize the symbolism of the Republic with frequent depictions of the lion of St. Mark, as well as depictions of a special scene of triumph with the image of the doge. In addition to emphasizing its own symbolism, the Republic was closely associated with the sea.

In conclusion, after all analyses, it answers the research questions and confirms that the analysis based on cultural and social history, with the perception of the environment and analysis of art content contributes to understanding the broader context contained in selected cartographic sources.

• Ključne riječi: ekohistorija; ikonologija; ikonografija; nova kulturna kartografija; Triplex Confinium
• Ključne riječi (engleski): environmental history; iconology; iconography; new cultural cartography; Triplex Confinium
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:632890
• Studijski program: Naziv: Povijest (dvopredmetni); smjerovi: istraživački, nastavnički; Smjer: istraživački; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra povijesti (mag. hist.)
• Studijski program: Naziv: Povijest umjetnosti (dvopredmetni); smjerovi: istraživački, nastavnički; Smjer: istraživački; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra povijesti umjetnosti (mag. hist. art.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Naknadno digitalizirana
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2021-12-03 14:53:16