Prikaz prostora u pjesništvu Andriane Škunca

diplomski rad

• Naslov (engleski): The : The Depiction of Space in the Poetry of Andriana Škunca
• Autor: Marija Dejanović
• Mentor: Branislav Oblučar (mentor)
• Član povjerenstva: Branislav Oblučar (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Maša Grdešić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Kristina Grgić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za komparativnu književnost); Zagreb
• Datum i država obrane: 2021-09-21, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Filologija; Poredbena književnost

Sažetak

U ovom se radu na primjeru tri knjige Andriane Škunca – Do neba bijelo (1969.), Kratka sjena podneva (1973.), Novaljski svjetlopis (1999.) – analizira prikaz prostora otoka po sljedećim kriterijima: 1. prikazuje li se u knjizi prostor ili mjesto, odnosno, prikazuje li se pojedine krajolike i scene bez pobuđivanja dojma u čitatelju da se lirski subjekt na neki način odnosi prema prostoru koji je prikazan; kakva je emocionalna struktura prostora, odnosno, kakve se emocije vezuju za prostor i u kolikoj mjeri; 2. odnos mentalnog i fizičkog polja – kakav je fizički odnos lirskog subjekta i prostora – je li subjekt dio prostora, ili je iz njega izdvojen te ga s distancom promatra; je li lirski subjekt u tekstu dočaran kao očito tjelesan; 3. je li lirski subjekt više subjektan ili objektan – je li on nadređen prostoru, čime se prostor manje otvara čitatelju za sukreiranje, ili je on jednak ostalim stvarima prikazanima u tekstu, čime je tekst više otvoren za sukreiranje; odnosno, je li on autoritativan ili permisivan prema potencijalnim čitateljskim intervencijama i 4. postoji li podudarnost prikazanog prostora i stila kojim je tekst pisan. Metodološki pristup radu proizašao je iz teorijskog okvira koji se temelji na prostornom zaokretu Henrija Lefebvrea.

Sažetak (engleski)

This paper analyzes the depiction of the space of the island on the example of three books by Andriana Škunca: Do neba bijelo (1969.), Kratka sjena podneva (1973.), Novaljski svjetlopis (1999.) by the following criteria: 1. whether the book depicts space or place, that is, whether it depicts individual landscapes and scenes without arousing the impression in the reader that the lyrical subject in some way relates to the space depicted; what is the emotional structure of space, that is, what emotions are related to space and to what extent; 2. the relationship between the mental and physical field - what is the physical relationship between the lyrical subject and space - whether the subject is part of space, or is separated from it and observes it from a distance; whether the lyrical subject is portrayed in the text as manifestly corporeal; 3. whether the lyrical subject is more subject-like or object-like - is it superior to space, which opens the space less to the reader for co-creation, or is it equal to other things presented in the text, which makes the text more open for co-creation; that is, whether it is authoritative or permissive toward potential reader interventions, and 4. whether there is a congruence of the space presented and the style in which the text is written. The methodological approach to the work arose from a theoretical framework based on the spatial turn of Henri Lefebvre.

• Ključne riječi: poezija; Andriana Škunca; otok; mjesto; prostor; prostorni zaokret
• Ključne riječi (engleski): poetry; Andriana Škunca; island; place; space; spatial turn
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:710743
• Studijski program: Naziv: Komparativna književnost (dvopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra komparativne književnosti (mag. litt. comp.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2021-09-26 14:54:00