Naslov Prediktori generativnosti u starijoj odrasloj dobi Naslov (engleski) Predictors of generativity in older adulthood Autor Boris Maurović Mentor Gordana Kuterovac-Jagodić (mentor)Član povjerenstva Nina Pavlin-Bernardić (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Inja Erceg (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zagrebu Datum i država obrane 2021, Hrvatska Znanstveno / umjetničko DRUŠTVENE ZNANOSTI Sažetak Generativnost je psihologijski konstrukt koji se odnosi na brigu usmjerenu prema budućim generacijama. Iako se ovaj koncept najviše veže uz srednju odraslu dob, istraživanja ukazuju na važnost generativnosti i u starijoj dobi. Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati ulogu sociodemografskih varijabli, depresivnosti i percepcije kulturalnih zahtjeva za generativnosti u objašnjenju generativne brige i generativnog djelovanja kod osoba starije životne dobi. Također, cilj ovog istraživanja bio je ispitati kako uloga bake i djeda i značajke odnosa s unucima predviđaju stupanj generativne brige i generativnog djelovanja. U istraživanju je sudjelovalo 289 odraslih sudionika, a raspon njihove dobi kretao se od 58 do 94 godine. Sociodemografske varijable po kojima su se sudionici razlikovali u generativnosti bile su dobna skupina, stupanj obrazovanja, ekonomski status i vrsta zanimanja, dok rodne razlike u generativnosti nisu utvrđene. Nadalje, sudionici koji imaju djecu više su iskazivali generativnost u ponašanju, dok se ovisno o ulozi bake/djeda sudionici nisu razlikovali. Veća razina generativnosti bila je povezana s većom percepcijom kulturalnih zahtjeva za generativnošću. Veći stupanj bliskosti i učestalost kontakta s unucima povezani su s višom generativnosti kod žena, ali ne i kod muškaraca. Depresivnost je bila povezana s nižom generativnosti i nižom percepcijom kulturalnih zahtjeva. Na poduzorku žena povezanost depresivnosti s percepcijom kulturalnih zahtjeva za generativnošću nije utvrđena. Hijerarhijskom regresijskom analizom utvrđeno je da su stupanj bliskosti s unucima, percepcija kulturalnih zahtjeva za generativnošću i razina depresivnosti varijable koje imaju najveći samostalan doprinos u objašnjenju kriterija generativne brige, dok su za kriterij generativno djelovanje najveći samostalan doprinos ostvarile varijable vrsta zanimanja, stupanj bliskosti s unucima i razina depresivnosti.
Sažetak (engleski) Generativity can be defined as care for future generations. Although the concept is generally related to middle adulthood, research indicates the importance of generativity in old age as well. The aim of this study was to examine the role of sociodemographic variables, depression and perception of cultural demand for generativity in explaining generative care and generative action in elderly. Moreover, another aim was to examine how the role of grandparents and the characteristics of relationships with grandchildren predict the degree of generative care and generative action. The survey was conducted on a sample of 289 participants in the age group from 58 to 94 years. Sociodemographic variables by which participants differed in generativity were age group, level of education, economic status, and type of occupation, while gender differences in generativity were not identified. Furthermore, participants who had children showed more generative behavior, while participants did not differ in terms of the role of grandparents. A higher level of generativity was associated with a higher perception of cultural demands. A higher degree of intimacy and frequency of contact with grandchildren was associated with higher generativity, which was not found in the subgroup of men. Depression was associated with lower generativity and lower perception of cultural demand for generativity. In the subgroup of women, the association between depression and the perception of cultural demand has not been established. Hierarchical regression analysis indicates that the degree of intimacy with grandchildren, perception of cultural demand for generativity and level of depression are variables that have the greatest unique contribution in explaining generative care, while for generative action the largest unique contribution was achieved by type of occupation, degree of intimacy and level of depression.
Ključne riječi
generativnost
starija odrasla dob
uloga bake i djeda
unuci
depresivnost
Ključne riječi (engleski)
generativity
older adulthood
grandparenthood
grandchildren
depression
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:131:133220 Studijski program Naziv: Psihologija (jednopredmetni) Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2021-09-24 11:46:30
