Materijalistička kritika instrumentalne racionalnosti

diplomski rad

• Naslov (engleski): Materialist Critique of Instrumental Rationality
• Autor: Matko Vlahović
• Mentor: Mislav Žitko (mentor)
• Član povjerenstva: Davor Lauc (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Borislav Mikulić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Mislav Žitko (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za filozofiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2019, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Filozofija

Sažetak

Namjera rada je razmotriti koncept instrumentalne racionalnosti kao produkt historijskih društvenih odnosa, a ne kao urođenu sposobnost individualnog subjekta. Osvrtom na klasične modele racionalnosti, posebno Humeovu teoriju i ekonomski model, analizirane su njihove implicitne ontološke i epistemološke pretpostavke kako bi se razotkrili problematični momenti za daljnju raspravu. Uvođenjem Searlovih koncepata “jaza” i “pozadinskog znanja” otvoren je prostor razmatranju odnosa racionalnog subjekta i konteksta u kojem djeluje. Taj odnos je produbljen Gigerenzerovom ekološkom koncepcijom racionalnosti, kao i Habermasovim razmatranjem odnosa subjekta, društva i prirode u okviru mitskih slika svijeta. Na kraju je ponuđena interpretacija procesa racionalizacije, teorijskog te historijskog razdvajanja subjekta i objekta, kao nužnog uvjeta instrumentalne racionalnosti, temeljena na Lukácseovm i Sohn-Rethelovom shvaćanju reifikacije.

Sažetak (engleski)

The purpose of the paper is to consider the concept of instrumental rationality as a product of historical social relations, rather than as an innate capacity of the individual subject. In referring to classical models of rationality, in particular Hume's theory and economic model, their implicit ontological and epistemological assumptions are analyzed in order to uncover problematic moments for further discussion. The introduction of Searle's concepts of "the gap" and "the background" opens up the space for consideration of the relationship between the rational subject and the context in which it operates. This relationship is deepened by Gigerenzer's ecological conception of rationality, as well as by Habermas's consideration of the relationship between subject, society and nature within the mythical images of the world. Finally, an interpretation of the process of rationalization, of theoretical and historical separation of subject and object, is offered, as a necessary condition of instrumental rationality, based on Lukácse's and Sohn-Rethel's understanding of reification.

• Ključne riječi: racionalnost; materijalizam; reifikacija; interpelacija; instrumentalno djelovanje; subjekt; objekt; racionalizacija; intersubjektivnost
• Ključne riječi (engleski): rationality; materialism; reification; interpellation; instrumental action; subject; object; rationalization; intersubjectivity
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:875329
• Studijski program: Naziv: Filozofija (jednopredmetni); smjerovi: znanstveni; Smjer: znanstveni; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra filozofije (mag. phil.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2019-10-11 09:08:31