Uloga optimizma i pesimizma u odnosu samosuosjećanja i kognitivne emocionalne regulacije

diplomski rad

• Naslov (engleski): The role of optimism and pessimism in relation between self-compassion and cognitive emotion regulation
• Autor: Elma Garibović
• Mentor: Lidija Arambašić (mentor)
• Član povjerenstva: Denis Bratko (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Tanja Jurin (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za psihologiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2021-07-08, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Psihologija; Ostale primijenjene psihologije

Sažetak

Samosuosjećanje je relativno nov, obećavajući konstrukt koji je povezan s brojnim pokazateljima psihološke dobrobiti, između ostalog s optimizmom i prilagodbenim načinima suočavanja sa stresom. Kod nas se mali broj istraživanja bavio njegovim proučavanjem, a strana istraživanja ukazuju na pozitivne učinke njegovog razvijanja i poticanja. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos samosuosjećanja, strategija kognitivne emocionalne regulacije i roda te utvrditi ulogu optimizma i pesimizma u odnosu samosuosjećanja s pojedinim strategijama. U online istraživanju sudjelovalo je 340 studenata (219 žena, 116 muškaraca i 5 neizjašnjenih). Zadatak sudionika bio je dati odgovore na upitnike samoprocjene koji mjere optimizam - pesimizam, samosuosjećanje i korištenje strategija kognitivne emocionalne regulacije. Rezultatima je utvrđeno da ne postoji značajna razlika u razini samosuosjećanja između muškaraca i žena, dok je u učestalosti korištenja pojedinih strategija ona značajna. Žene u većoj mjeri katastrofiraju i zaokupljaju se istim mislima kad se suoče s neugodnim događajem. Zatim, dobivena je značajna pozitivna povezanost samosuosjećanja s prilagodbenim strategijama (osim s prihvaćanjem), a negativna s neprilagodbenim strategijama kognitivne emocionalne regulacije. Odnos samosuosjećanja s prilagodbenim strategijama djelomično objašnjava optimizam, dok pesimizam djelomično objašnjava odnos samosuosjećanja i katastrofiranja, stoga je riječ o djelomičnoj medijaciji. Odnos samosuosjećanja i okrivljavanja drugih u potpunosti objašnjava pesimizam, što upućuje na potpunu medijaciju.

Sažetak (engleski)

Self-compassion (SC) is relatively new, promising construct that is associated with number of indicators of psychological well-being, including optimism and adaptive coping strategies. In Croatia, a small number of studies have examined this construct, and foreign studies indicates positive effects of its development and encouragement.The aim of the study was to examine the relationship between SC, cognitive emotion regulation strategies and gender, and to determine the role of optimism and pessimism in the relationship between SC and individual strategies. 340 students (219 women, 116 men and 5 undeclared) participated in the online research. The participants answered self-assessment questionnaires that measure optimism - pessimism, SC and use of the cogntive emotion regulation strategies. The results showed that there is no significant difference in SC between men and women, while in the use of some strategies it is significant. Women are catastrophizing and ruminating more than men when faced with an unpleasant event. Then, there was a significant positive association of SC with adaptive strategies (except with acceptance), while negative association existed with unadaptive strategies of cognitive emotion regulation. The relationship between SC and adaptive strategies partly explains optimism, while pessimism partly explains the relationship between SC and catastrophizing, so there is partial mediation. The relationship between SC and blaming others fully explains pessimism and that indicates complete mediation.

• Ključne riječi: samosuosjećanje; kognitivna emocionalna regulacija; optimizam; pesimizam
• Ključne riječi (engleski): self-compassion; cognitive emotion regulation; optimism; pessimism
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:022966
• Studijski program: Naziv: Psihologija (jednopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2021-07-12 08:03:29