Noviji pristupi u tumačenju otisaka dlanova u paleolitičkoj špiljskoj umjetnosti pomoću fizičke biometrije

Izlaganje na skupu

• Autor: Petar Gabrić https://orcid.org/0000-0003-2644-194X
• Autor: Biljana Tomić
• Autorova ustanova: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za arheologiju)
• Autorova ustanova: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za germanistiku)
• Autorova ustanova: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za kroatistiku)
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Arheologija; Prapovijesna arheologija
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Etnologija i antropologija; Antropologija
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: PRIRODNE ZNANOSTI; Biologija; Genetika, evolucija i filogenija

Sažetak (hrvatski)

1879. godine otkrivene su paleolitičke slike u špilji Altamiri tijekom istraživanja kojeg je od 1875. vodio Marcelino de Sautuola. Međutim, tek je 1902. priznata tada za slikarstvo nepojmljivo velika starost slika u Altamiri i započela povijest tumačenja paleolitičke špiljske umjetnosti. Najčešći prikazi u paleolitičkoj špiljskoj umjetnosti su oni zoomorfni, no veliki dio prikaza čine i otisci (pozitivi i negativi) dlanova. Otisci dlanova smatraju se jednim od najstarijih oblika špiljske umjetnosti pa je tako nekim primjercima određena starost od 37 500 godina prije sadašnjosti. Tradicionalno se ikonografija paleolitičke špiljske umjetnosti objašnjavala teorijama larpurlartizma, šamanizma i magije love, ali otisci dlanova su bili slabo pokriveni tim interpretacijama. U suvremenoj antropologiji i arheologiji otisci dlanova počeli su se sagledavati izvan umjetničkog konteksta. Mjerenjem duljina prstiju i dlana te omjerom duljina određenih prstiju pokušava se ustanoviti spol i razdoblje životnog ciklusa osobe koja je ostavila otisak. Preciznije rečeno, u recentnijim studijama se osim duljina svih prstiju osim palca i dlana koriste i omjer duljine kažiprsta i prstenjaka te kažiprsta i malog prsta. Te studije su pokazale kako su većinu otisaka napravile žene, a ne muškarci kako se tradicionalno smatralo ili djeca što je smatrao američki paleobiolog R. Dale Guthrie. Nadalje, pokazalo se da je seksualni dimorfizam bio izraženiji u paleolitiku nego što je danas, barem u pogledu mjera dlana. Ovakve analize mogu dalje pomoći u određivanju rodnih uloga, rituala i životnog vijeka u razdoblju ljudske prošlosti u kojem je rekonstrukcija bilo kakva aspekta društvenog sustava u najmanju ruku izazov. Iako ni ova metoda analize nije savršena, predstavlja potpuno drugačiji izvor informacija o paleolitičkim ljudima od onih koji su dosad u znanosti bili dostupni. Štoviše, ovakav tip analize je dodatno osvjestio da tradicionalni pristupi u proučavanju rodnih uloga i važnosti žene u prapovijesti nemaju uporišta u čvrstim dokazima. Uza sve to, na pitanje čemu su ti otisci dlanova služili i dalje je vrlo teško ili gotovo nemoguće dati jasan odgovor.

• Ključne riječi (hrvatski): paleolitik; otisci dlanova; paleolitička umjetnost; fizička biometrija
• Ključne riječi (engleski): Palaeolithic; hand prints and stencils; Palaeolithic art; physical biometrics
• Jezik: hrvatski
• Vrsta recenzije: Nije recenziran
• DOI: https://doi.org/10.17605/osf.io/qhn4f
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:722978
• Datum izlaganja: 2015-05-29
• Skup: Naziv: Međunarodna konferencija "Antropologija danas"; Naziv: International Conference "Anthropology Today"; Lokacija: Zagreb, Hrvatska; Organizator: Klub studenata etnologije i kulturne antropologije; Organizator: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Datum početka: 2015-05-28; Datum završetka: 2015-05-29; Vrsta izlaganja: Predavanje
• URL dokumenta: https://osf.io/qhn4f/
• Vrsta resursa: Tekst
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2020-07-10 18:10:44