Mogućnost otpora i pobune u Krležinim prijelaznim dramama

diplomski rad

• Naslov (engleski): The possibility of resistance and rebelion in the transitional plays of Krleza
• Autor: Veronika Gajšak
• Mentor: Marina Protrka Štimec (mentor)
• Član povjerenstva: Maša Kolanović (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Suzana Coha (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za kroatistiku); Zagreb
• Datum i država obrane: 2024-09-27, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Filologija; Kroatistika

Sažetak

Predmet je ovoga rada mogućnost otpora i pobune u Krležinim prijelaznim dramama, odnosno dramama U logoru, Vučjak i Golgota. U navedenim dramama Krleža se odmiče od mitskih okvira iz svojih ranijih drama te se okreće tematiziranju referencijalne zbilje razdoblja u kojem drame nastaju – posljednjih dana Prvog svjetskoga rata i zbivanjima neposredno po njegovu završetku, pri čemu se ne smije zanemariti Krležino osobno iskustvo rata. U prijelaznim dramama Krleža napušta i likove iznimnih pojedinaca ističući potrebu za kolektivnim djelovanjem. Poveznica s njegovim ranijim dramama ostaci su ekspresionizma koji se očituju u simboličnim imenima likova, biblijskim intertekstom, vizijama i snovima te prikazu svijeta kao kaotičnog mjesta. Ključno je pitanje prijelaznih drama pitanje društvene i političke promjene, odnosno tko bi je i na koji način trebao provesti. Otpor i pobuna postojećim strukturama moći iskazuju se pritom na različite načine: od sumnji i unutarnjih previranja, preko odbijanja poslušnosti i discipliniranja te dezerterstva, pa sve do konkretnog i organiziranog revolucionarnog djelovanja. U drami U logoru kroz lik Gregora iznose se marksističke ideje, bijeg u Rusiju kao prostor revolucije i novih mogućnosti te uzdrmavanje odanosti hrvatskog naroda stranim vladarima. U Vučjaku se ističe revolucionarni potencijal zelenog kadra kojemu nedostaje jasnije političko i ideološko vodstvo, a revolucija se kao jedina mogućnost istinske korjenite promjene ističe i u Golgoti.

Sažetak (engleski)

The topic of this paper is the possibility of resistance and rebellion in transitional plays of Miroslav Krleza, that is, U logoru, Vucjak and Golgota. In said plays Krleza moves away from the mythical framework of his earlier ones and focuses on thematizing the referential reality of the period when he was writing them – the last days of World War I and the events that followed immediately after its end. That being said, one also needs to bear in mind Krleza’s personal experience of war. In his transitional plays Krleza also leaves behind the characters of extraordinary individuals while underscoring the need for collective action. These plays are linked to his earlier ones by the reminants of expressionism reflected in the symbolic names of the characters, biblical intertext, visions and dreams as well as the depiction of the world as a place of chaos. The question at the core of his transitional plays is one of social and political change, i.e. who should bring that change about and in what manner. Resistance and rebellion against existing power structures manifest themselves in different ways: from doubts and internal turmoil, insubordination, rejection of discipline and desertion, to concrete and organized revolutionary action. In the play U logoru, the character of Gregor serves as a vessel to showcase Marxist ideas and his escape to Russia as a place of revolution and new possibilities, as well as to shake the loyalty of the Croatian people to foreign rulers. In Vucjak, the revolutionary potential of the Green Cadres is pointed out, despite them lacking a clearer political and ideological leadership. Revolution is identified as the only chance for profound change in Golgota as well.

• Ključne riječi: otpor; pobuna; Prvi svjetski rat; Miroslav Krleža; prijelazne drame; revolucijski potencijal
• Ključne riječi (engleski): resistance; rebellion; World War I; Miroslav Krleza; transitional plays; revolutionary potential
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:003239
• Studijski program: Naziv: Kroatistika; smjerovi: nastavnički (dvopredmetni); Smjer: nastavnički (dvopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije hrvatskog jezika i književnosti (mag. educ. philol. croat.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-09-30 20:30:18