Koncepcije liberalne kritike antimodernizma

diplomski rad

• Naslov (engleski): Liberal Critical Notions of Antimodernism
• Autor: Adrijan Štivić
• Mentor: David Šporer (mentor)
• Mentor: Filip Šimetin Šegvić (komentor)
• Član povjerenstva: Cvijeta Pavlović (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: David Šporer (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Filip Šimetin Šegvić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za povijest); Zagreb
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za komparativnu književnost); Zagreb
• Datum i država obrane: 2024-09-30, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Povijest; Povijest znanosti
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Filologija; Teorija i povijest književnosti

Sažetak

U diplomskom radu analizira se liberalna kritika antimodernizma, potaknuto interdisciplinarnom konceptualizacijom subdisciplina književne teorije i intelektualne historije, a polazeći od terminološkog i definicijskog određenja antimodernizma kojem su okvir dali teoretičari Zoran Kravar i Antoine Compagnon. Analizom djela eminentnih liberalnih intelektualaca aktivnih sredinom 20. stoljeća (Ludwiga von Misesa, Friedricha von Hayeka i Karla Poppera) pokušava se rekonstruirati jasna, argumentirana i koherentna liberalna kritika antimodernizma, odnosno kritika protivnosti liberalnoj demokraciji i kapitalističkoj ekonomiji. Polazeći od interpretacije Isaiah Berlina koji Josepha de Maistrea smatra ishodišnim reakcionarom i inspiratorom fašizma, rad zahvaća Hayekovu koncepciju scijentizma, odnosno kontrarevolucionarne znanosti te tezu da ideja primjene metoda prirodnih znanosti na ljudsko društvo ima reakcionarni korijen. S druge strane, problematiziraju se i Misesov stav o teokratskim korijenima teleološkog pogleda na povijesnu dinamiku te Popperova teze o Hegelu kao zajedničkom izvoru radikalne desnice i marksizma. Korištenjem obilne multiperspektivne stručne literature, rad kritički analizira upečatljive kontroverze liberalizma, poput njegovog odnosa s Nietzscheom kao vodećom intelektualnom figurom kasnom 19. stoljeća, ističući da im je on veliki suparnik iako ga rijetko spominju. Također, kontekstualizira se i Hayekova teza o suradnji i sličnosti fašizma s oblikom specifične revizije marksizma.

Sažetak (engleski)

The thesis analyzes the liberal criticism of antimodernism, motivated by the interdisciplinary conceptualization of the subdisciplines of literary theory and intellectual history, and starting from the terminological and definitional definition of antimodernism, which was framed by theorists Zoran Kravar and Antoine Compagnon. By analyzing the works of eminent liberal intellectuals active in the middle of the 20th century (Ludwig von Mises, Friedrich von Hayek and Karl Popper), an attempt is made to reconstruct a clear, well-argued and coherent liberal critique of anti-modernism, that is, a critique of opposition to liberal democracy and capitalist economy. Starting from the interpretation of Isaiah Berlin, who considers Joseph de Maistre to be the original reactionary and inspirer of fascism, the paper deals Hayek's conception of scientism, or counter-revolutionary science, and his claim that the idea of applying the methods of natural sciences to human society has reactionary roots. On the other hand, Mises' position on the theocratic roots of the teleological view of historical dynamics and Popper's theses on Hegel as a common source of the radical right and Marxism are also problematized. Using abundant multi-perspective professional literature, the paper critically analyzes striking controversies of liberalism, such as its relationship with Nietzsche as a leading intellectual figure in the late 19th century, pointing out that he is their great rival even though he is rarely mentioned by the liberals. Also, Hayek's claim on the collaboration and similarity of fascism with the form of a specific revision of Marxism is contextualized.

• Ključne riječi: antimodernizam; Friedrich von Hayek; historicizam; liberalizam; scijentizam
• Ključne riječi (engleski): antimodernism; Friedrich von Hayek; historicism; liberalism; scientism
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:971948
• Studijski program: Naziv: Povijest; smjerovi: Istraživački, Nastavnički; Smjer: Istraživački; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra povijesti (mag. hist.)
• Studijski program: Naziv: Komparativna književnost (dvopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra komparativne književnosti (mag. litt. comp.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2024-09-30 13:58:47