Kulturni genocid kao oblik ugroze nacionalnog identiteta: razaranje spomeničke baštine u Domovinskom ratu

diplomski rad

• Naslov (engleski): Cultural genocide as a form of threat to the national identity: destruction of cultural property in Homeland War
• Autor: Franjo Pešut
• Mentor: Mirko Bilandžić (mentor)
• Član povjerenstva: Tijana Trako Poljak (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Jana Vukić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Mirko Bilandžić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za sociologiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2019-09-30, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Sociologija

Sažetak

Nakon ratnih razaranja u Drugom svjetskom ratu, kulturni je genocid postao nova metoda uništavanja ljudskih zajednica. Budući da kultura u velikoj mjeri doprinosi izgradnji grupnog osjećaja zajedništva i solidarnosti, ona je u suvremenim oružanim sukobima postala česta meta napada jer njezino uništavanje izravno utječe na opstojnost identiteta društvene grupe kojoj ona pripada. Uništiti nečiju kulturnu baštinu, u tom smislu, znači uništiti identitet određene društvene grupe. Jedan od svježijih primjera sustavnog uništavanja kulturne baštine s ciljem istrjebljivanja nečijeg nacionalnog identiteta predstavljaju oružani sukobi na području bivše Jugoslavije tijekom 1990-ih.
Cilj je ovog rada analizirati odnos između kulturne baštine i sigurnosti nacionalnog identiteta na primjeru studije slučaja razaranja spomeničke baštine u Republici Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata. Oslanjajući se na teorije i koncepte iz sociologije, socijalne psihologije, međunarodnih odnosa i međunarodnog prava, ovaj će rad nastojati pružiti argumente u prilog tvrdnji da su očuvanje i zaštita kulturne baštine itekako važni za nacionalnu sigurnost i nacionalni identitet. U studiji slučaja će biti analizirane tri domene napada na kulturnu baštinu – brojčani razmjeri razaranja, teritorij i sociopolitički kontekst u kojem su razaranja počinjena. Ključna hipoteza koju će ovaj rad nastojati potvrditi jest da su srpski i crnogorski agresori namjerno uništavali hrvatsku spomeničku baštinu kako bi zatrli tragove postojanja hrvatskog naroda na teritoriju Republike Hrvatske.

Sažetak (engleski)

Following the war destructions of Second World War, cultural genocide became a new method for destroying human communities. Since culture greatly contributes to the development of a group's sense of unity and solidarity, cultural property became a frequent target of attacks in contemporary armed conflicts because its destruction directly impacts the existence of social group's identity to which it belongs. In that sense, to destroy someone's culture is to destroy identity of a particular social group. Armed conflicts in Yugoslavia during 1990s represent one of the more recent examples of systematic destruction of cultural heritage with clear intention of annihilating someone's national identity.
Taking into an account case study of destructions of cultural property in Republic of Croatia during the Homeland War, aim of this paper is to analyze the relationship between cultural heritage and security of national identity. Relying upon theories and concepts from sociology, social psychology, international relations and international law, this paper will strive to provide arguments in favor of asserting that preservation and protection of cultural heritage is important for maintaining national security and national identity. In provided case study, there will be analyzed three domains of attacks on cultural properties – statistical proportions of destruction, territory and the sociopolitical context in which attacks were committed. Key hypothesis which will this paper try to affirm is that Serbian and Montenegrin aggressors deliberately destroyed Croatian cultural properties in order to obliterate tracks of existence of Croatian people on the territory of the Republic of Croatia.

• Ključne riječi: kulturni genocid; genocid; nacionalni identitet; spomenička baština; Domovinski rat
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:535185
• Studijski program: Naziv: Sociologija (dvopredmetni); smjerovi: znanstveni, nastavnički; Smjer: znanstveni; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra sociologije (mag. soc.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2020-02-11 10:48:44