| Sažetak | U ovom radu analizirat ću sve prisutnije tržišne kriterije i vrijednosti u znanosti, odnosno pojavu „poduzetničkog etosa“ (Kleinman, 2010: 38) i njegov utjecaj na komodifikaciju znanosti, kao i posljedice tog procesa.
Iako je poznato kako su različiti društveni faktori u prethodnim povijesnim periodima utjecali na shvaćanje pojma znanosti, znanstvenu praksu i provođenje istraživanja, zadnjih su desetljeća s formacijom i širenjem neoliberalnih politika i doktrina posredni, ali i neposredni tržišni utjecaji zasjenili sve ostale. Kao normativno ishodište shvaćanja znanosti, a i polazište za kritiku suvremenih kretanja u znanosti, koristit ću Mertonov (1973) set institucionalnih imperativa znanosti na način na koji ih shvaća Hans Radder – ne kao bilo kakve opise postojećeg institucionalnog stanja, nego kao norme, odnosno „u društvo ugrađene smjernice o tome što bi ljudi trebali i što ne bi trebali raditi ili govoriti“ (Radder, 2010). J. R. Ravetz u svom djelu Scientific Knowledge and Its Social Problems (1970) ističe društvenu konstituciju znanstvenih činjenica te otežanu kontrolu kvalitete u industrijaliziranoj znanosti, definirajući pritom komodificirano istraživanje kao ono koje je primarno usmjereno financijskoj dobiti.
S obzirom na to da se radi o višedimenzionalnom problemu koji nije jednostavno jednoznačno artikulirati, ovim radom nastojat ću postići više ciljeva, od kojih su primarni identifikacija i analiza aktualnih oblika utjecaja tržišnih zahtjeva i kriterija na znanost, kao i evaluacija teorijskih i empirijskih doprinosa u svrhu što potpunijeg opisa tog procesa. Također, nastojat ću predstaviti i opisati posljedice koje proizlaze iz komodifikacije znanosti, a pogađaju njena načela, odnosno spomenute institucionalne imperative. Na kraju, kako rad ne bi ostao na kritici postojećeg stanja, navest ću neka rješenja koja se predlažu kako bi se postojeći trendovi preokrenuli te ih usporediti. Kako su ekonomski čimbenici uvijek predstavljali strukturalni kontekst par excellence određenog društva, njihov utjecaj na znanost nedopustivo je izgubiti iz vida. Konrad Paul Liessmann i Bill Readings u svojim kritikama akademske znanosti i sveučilišta navode rang-liste sveučilišta, patentiranje i zaštitu intelektualnog vlasništva, inovacionizam, povinovanje inicijalno industrijskom načelu mjerljive produktivnosti te imperativ isplativosti kao neke od suvremenih društvenih fenomena koji karakteriziraju komodifikaciju znanosti. Analizu tog dugotrajnog, ali i aktualnog procesa vidim kao bitan zadatak sociologije koja je u stanju uočiti i objasniti civilizacijske pretpostavke današnjice.
Osim toga, tema ovog rada povezana je, posredstvom analize suvremene znanosti, s pitanjem o alternaciji statusa samog znanja u suvremenom društvu te njegovom svođenju na sredstvo za postizanje unaprijed zadanih i mjerljivih rezultata, izjednačavanjem znanja i informacije te sve manjom ulogom razumijevanja u koncepciji znanja. (Liessmann, 2008: 11-24) Činjenicom da je i sama sociologija kao jedna od znanosti zahvaćena opisanim promjenama, smatram da bavljenje ovom temom također može potaknuti njen kritički i refleksivni potencijal. |
| Sažetak (engleski) | In this paper I will analyze the ever-increasing presence of market criteria and values in science, or the advent of the „entrepreneurial ethos“(Kleinman, 2010: 38), its influence on the commodification of science, as well as the consequences of that process.
Although it's known that various social factors have contributed to the understanding of the concept of science, scientific practice, and research, in the last couple of decades, with the formation and expansion of neoliberal policies and doctrines, the direct market influence has overshadowed all the other influences. As a normative source of understanding of science, as well as the starting point in the critique of contemporary shifts in science, I will use Merton's (1942) set of institutional imperatives of science in a way Hans Radder understands them – not as descriptions of any existing institutional state, but as norms, or “a socially embedded directive about what people should, or should not, do or say” (Radder, 2010). J. R. Ravetz, in his book Scientific Knowledge and Its Social Problems (1970) points out the social constitution of scientific facts, as well as more difficult quality control in the context of industrialized science, defining along the way commodified research as the one which is primarily driven by financial gain.
Since it's a multidimensional problem, with this paper I am aiming to accomplish several aims, out of which the foremost are identification and analysis of the actual forms of influence market imperatives and criteria on science, as well as evaluation of theoretical and empirical contributions in the description of that process. Secondly, I will try to present and describe the consequences resulting from the commodification of science that affect its norms articulated in the aforementioned institutional imperatives. Finally, to go beyond the critique of the present state of affairs, I will list and suggest some solutions for the reversal of the existing trends, as well as compare these solutions. Since economic factors have always been a part of a structural context par excellence of a given society, their influence on science should never be overlooked. Konrad Paul Liessmann and Bill Readings, in their critiques of academic science and the university point out university rankings, patenting and intellectual property rights, innovationism, compliance with the initially industrial principle of measurable output, as well as the imperative of profitability, as some of the contemporary social phenomena that characterize commodification of science. I see the analysis of this long-lasting and actual process as a relevant task of sociology that is able to identify and explain the civilizational presumptions of the present time.
Besides that, the subject of this paper is connected, via the analysis of contemporary science, with the question of the altered status of the knowledge itself in contemporary society, its reduction to means for some other previously set and measurable ends, equalization of knowledge and information, as well as the decreasing role of understanding in contemporary accounts of knowledge. (Liessmann, 2008) By the fact that sociology is – being one of the sciences – affected by the described changes, I hold that dealing with these matters can also encourage its critical and reflexive potential. |
