Završni radovi

: Фразеологизмы из Ветхого Завета с компонентом антропонимом; Martina Kovačec
U diplomskom radu Фразеологизмы из Ветхого Завета с компонентом антропонимом (Frazemi iz Staroga zavjeta s onimskom sastavnicom) govori se o biblizmima iz ruskog i hrvatskog jezika čija je sastavnica ime osobe iz Starog zavjeta. Diplomski je rad je podijeljen na 3 dijela – dva teorijska i jedan analitički. U prvom teorijskom dijelu kratko je opisana frazeologija kao lingvistička disciplina i njezin razvoj u Rusiji i Hrvatskoj, te je...

: Фразеологизмы политического дискурса из газетных статей, сообщающих о ситуации в Афганистане; Ana Haramustek
Tema ovog završnog rada su ruske frazeološke jedinice političkog diskursa iz članaka o situaciji u Afganistanu. Rad analizira frazeološke jedinice i naglasak stavlja na frazeološke jedinice političkog diskursa. S obzirom na to da je politika duboko učvršćena u temelje svakog društva i obavještavanje o njoj je sveprisutno, čovjekovo iskustvo i razmišljanje o politici je u velikoj mjeri uvjetovano načinom izvještavanja o njoj, poglavito putem različitih medija. Glavna teza...

: Фразеологизмы с компонентом-соматизмом глаз/глаза в русском и хорватском языках; Vlatka Vidaković
Završni rad posvećen je analizi frazema ruskog jezika koji sadrže somatsku komponentu oči i usporednoj analizi spomenutih frazema s njihovim ekvivalentima u hrvatskome jeziku. Za analizu je izabrano 35 frazema s prozračnom unutarnjom formom. Na samom početku rada predstavljaju se pojmovi frazeologija i frazem, kao i definicija somatske komponente, skupa s objašnjenjem usporedne analize. Središnji dio rada sastoji se od same analize pojedinog ruskog frazema i njegovog hrvatskog...

: Французский интертекст в романе «Война и мир» Л. Н. Толстого; Jelena Šincek
U diplomskom se radu analiziraju dijelovi romana „Rat i mir“ L. N. Tolstoja iz perspektive francuskog interteksta. Polazeći od izvora kao što su Tolstojev „Dnevnik“ i korespondencija, prati se razvoj romana „Rat i mir“ od ideje do konačne verzije romana te se promatra utjecaj izvanknjiževnih aspekata (Tolstojeve izjave o procesu pisanja) na strukturu i sadržaj romana. Unatoč tomu što je „Rat i mir“ u književno-povijesnim pregledima zabilježen kao povijesna epopeja,...

: Характеристики постмодернистской эстетики в прозе Людмилы Петрушевской (на примере рассказов "Новые Робинзоны" и "Гигиена"); Iskra Cvitković
U ovom radu analiziramo karakteristike estetike postmodernizma u stvaralaštvu Ljudmile Petruševske. Teme poput stapanja svjetova, brisanja granice između dobra i zla, intertekstualnosti i antipsihologizma likova, potkrijepljene su primjerima njenih dvaju priča, „Novih Robinzona“ i „Higijene“. Uz tematiku bijega i bolesti, koje su vrlo izražene u ovim pričama, sve navedene karakteristike od ključne su važnosti za razumijevanje stvaralaštva spisateljice. Čitanjem njenih...

: Хлебников и революция :; Jelena Huzanić
Velimir Hlebnikov je, osim kao istaknuti futurist, važan i kao pjesnik Revolucije. Njegov je odnos prema njoj složen: iako ju je u načelu prihvaćao, shvaćao ju je više kao mogućnost stvaranja novog utopijskog svijeta u jedinstvu s prirodom, a ne onako kako je to komunistička vlast zahtijevala. Na svojim književnim početcima Hlebnikov je bio povezan sa simbolistima, ali se ubrzo počeo razvijati u smjeru avangarde i futurizma želeći svrgnuti književnu tradiciju uz pomoć sasvim...

: Художественное своеобразие повести "Собачье сердце" Михаила Булгакова; Maja Tomiša
Završni rad Художественное своеобразие повести “Собачье сердце” bavi se analizom pripovijesti Pseće srce Mihaila Bulgakova s ciljem pronalaženja i definiranja specifičnosti Bulgakovljeve proze. Izdvajaju se problemi političke aktualnosti djela i načina na koji je ona utkana u pripovijest, ali i specifičnih “bulgakovljevskih” likova (intelektualac, stara inteligencija, proleterski tip i sl.). Značajan dio rada posvećen je...

: Художественный мир в прозаическом творчестве Д. Хармса; Sara Sorić
U radu se analiziraju postupci uz pomoć kojih Daniil Harms gradi svoju apsurdističku poetiku. Na primjerima šest kratkih priča i jedne drame tumače sе umjetnički postupci poput alogizma, gubitka uzročno-posljedičnih veza, narušavanja strukture žanra, ponavljanja riječi i struktura, оčuđenja te crnog humora. Stvaralaštvo jednog od najpoznatijih i najistaknutijih pripadnika OBERIU ujedno nam daje uvid u širu poetiku škole koja je apsurdističkim i parodijskim oblikovanjem...

: Церковнославянская традиция и использование старославянского языка в Хорватии и России; Lucija Beljan
U ovim radu proučava se značaj staroslavenskog i njegov utjecaj na prostoru današnje Hrvatske. Rad se dotiče teorije vezane za staroslavenski i njegovo širenje u Hrvatskoj te odnos staroslavenskog i hrvatskog jezika. Uz razvoj hrvatskog crkvenoslavenskog, dio ovog rada posvećen je glagoljici - pismu koje je nastalo u vrijeme korištenja hrvatske redakcije crkvenoslavenskog, te problemu jezika srednjovjekovne hrvatske pismenosti koji je nastao dolaskom i utjecajem staroslavenskog na...

: Человек как источник зла в рассказах «Попугайчик» Виктора Ерофеева и «Заседание завкома» Владимира Сорокина; Dorotea Opalin
Ovaj je završni rad analiza dviju pripovijetki ruskih postmodernističkih autora, Viktora Erofeeva i Vladimira Sorokina. Cilj je rada kroz zasebne analize, ali i usporedbu stilova i poetika izabranih autora potvrditi a) korištenje šoka kao osnovnoga pripovjednoga postupka te b) tematsko-motivsku uronjenost u sadizam s ciljem razotkrivanja sadističkih elemenata ljudske psihe. U oba teksta prisutna su tipična obilježja (ruskoga) postmodernizma: dekonstrukcija jezika i stvarnosti,...

: Чорнобильський апокаліпсис у творчості шістдесятників; Petra Žiga
У даній дипломній роботі акцентується увага на чорнобильській атомній катастрофі як головному мотиві літературної творчості групи письменників, що діяли на початку 60-х років минулого століття, діють і сьогодні, і які були її свідками. трагедії, яка позначила людство....

: Шекспиризм в «Борисе Годунове» А. С. Пушкина и шекспиризация темы Смутного времени; Barbara Bočkaj
"Boris Godunov" je Puškinov pokušaj da reformira rusku dramu i vrati teatar narodu. Pod utjecajem dekabrista i prosvjetiteljstva ruski se autor A. S. Puškin okreće ruskoj povijesti, a kroz tekstove njemačkog romantizma upoznaje stvaralaštvo Shakespearea koje ga potiče na promišljanje forme drame i njene uloge u društvu. U ovome se radu promatra utjecaj stvaralaštva Shakespearea na formu i tematiku "Borisa Godunova". Analizira se odstupanje od podjele drame na činove i scene, te...

Paginacija