Završni radovi

: Društveni značaj knjižnica s osvrtom na aktivnosti Knjižnica grada Zagreba tijekom pandemije COVID-19; Maja Zubčić Peleski
2020. godina u povijesti će ostati zapamćena po pandemiji izazvanoj COVID-19 virusom koji je na globalnoj razini doveo do promjene života na koji smo navikli. Zatvaranje obrazovnih i kulturnih ustanova, uslužnih i ugostiteljskih objekata te državnih granica utjecalo je na mnoge aspekte naših života. Kako su knjižnice svojim uslugama neraskidivo povezane s društvenim procesima u radu je tematiziran njihov značaj u vremenima kriza. Tijekom pandemije knjižničari su se našli pred...

: Društveni čimbenici kompetitivnosti sveučilišta u Zagrebu, Helsinkiju, Varšavi i Pragu; Vlaho Kavain
Društveni kontekst unutar kojeg sveučilišta djeluju značajno se promijenio unazad nekoliko desetljeća. Globalizacija, digitalizacija i dolazak društva znanja izmijenili su način na koji sveučilišta percipiraju svoju ulogu u (re)produkciji znanja i istraživanja. Paralelno, dolazi do rasta kompetitivnosti organizacija u svim sektorima pa utoliko i u sektoru visokog obrazovanja. Takve nove okolnosti potiču javna sveučilišta da preispituju svoje djelovanje te formiraju strateška...

: Društveno korisno učenje i digitalno osnaživanje na području Šibensko-kninske županije; Katarina Petričević
U radu je definiran pojam društveno korisnog učenja i digitalnog osnaživanja. Utvrđeno je koji sve uvjeti moraju biti zadovoljeni za uspješnu primjenu DKU-a i DO-a. Navedeni su sudionici procesa te način na koji daju svoj doprinos prilikom provedbe projekata. Unutar rada objašnjena je razlika između prakse i volontiranja u odnosu na DKU. Nabrojane su mogućnosti primjene DO-a te objašnjene glavne komponente. Napravljen je dubinski intervju uz pomoć anketa za knjižničare i...

: Društveno označivanje i knjižnični katalog; Stipe Vukšić
Rad se bavi ulogom društvenog označivanja (social tagging) u pretraživanju web kataloga i razlikama takvoga načina klasifikacije u odnosu na uobičajene kontrolirane rječnike koje koristi većina knjižnica. U prvome dijelu rada donosi se kratak pregled povijesnoga razvoja knjižničnih kataloga. Središnji dio opisuje teorijsko utemeljenje koncepta društvenoga označivanja i njemu srodnog pojma folksonomije. U završnome dijelu analizira se primjena društvenoga označivanja u praksi,...

: Društveno pretraživanje; Andrea Saik
Razvoj društvenih medija i weba 2.0. omogućio je iskorištavanje društveno stvorenog sadržaja kako bi se poboljšali rezultati pretraživanja. U radu se prikazuju mogućnosti primjene društvenog pretraživanja, njegove prednosti i nedostaci. Cilj je pokušati odgovoriti na pitanje da li se društveno pretraživanje može uspješno koristiti kao nadopuna tradicionalnom pretraživanju. Tradicionalno pretraživanje često ostavlja korisnike nezadovoljnima jer nisu uspjeli pronaći odgovor...

: Drvena kapela sv. Petra i Pavla u Boku Palanječkom; Franka Šimović
Drvena kapela sv. Petra i Pavla u Boku Palanječkom podignuta je 1752. godine kao donacija kanonika zagrebačkog Kaptola Nikole Terihaja u koju je dao postaviti barokni oltar kipara Antuna Reinera, načinjen od drva i sa skulpturalnim prikazima svetih kraljeva Ladislava i Stjepana koji flankiraju sliku sv. Petra iznad koje se nalazi slika sv. Pavla. Čitav interijer kapele oslikan je motivima listova akanta isprepletenih s biljnim viticama, motivima mogranja, baroknih rešetki u kartušama i...

: Državni arhiv u Bjelovaru; Petar Zadro
Ovaj rad proučava povijest i razvoj Državnog arhiva u Bjelovaru koji počinje s radom 1961. godine pod nazivom Historijski arhiv u Bjelovaru. Odluku o njegovom osnivanju donosi Narodni odbor kotara Bjelovar u lipnju 1961. godine nakon usuglašavanja s Narodnim odborima kotareva Križevci i Daruvar. Prva odluka o teritorijalnoj nadležnosti arhiva donesena je 1963. godine. Zbog promjena društveno-političkog sustava početkom 1990-ih, Arhiv mijenja naziv u Povijesni arhiv u Bjelovaru....

: Državni arhiv u Sisku i izvori za povijest Sisačko-moslavačke županije; Agata Kordić
U ovom se radu govorio državnom arhivu Sisačko-moslavačke županije. U Sisačko-moslavačkoj županiji nalazi se jedan arhiv sa sjedištem u Sisku te sabirni centar sa sjedištem u Petrinji. Prvo se predstavlja povijest nastanka arhiva te njegova izgradnja do danas. U povijesnom dijelu rada daju se informacije o tome da je arhiv osnovan u Muzeju grada Siska kao jedan od odsjeka prije nego je dobivena posebna zgrada. Ustanova u kojoj se arhiv nalazi danas je adaptirana i rekonstruirana...

: Duboka mreža i mračni internet; Ema Radočaj
Svjetska mreža, World Wide Web, dijeli se na površinsku mrežu, duboku mrežu i mračnu mrežu. Sadržaj površinske mreže dostupan je pretraživanjem putem tražilica kao što su to Google i Bing koje prikazuju indeksirani sadržaj. Duboka mreža obuhvaća onaj sadržaj koji mrežne tražilice nisu indeksirale. Ne postoji točna informacija o veličini duboke mreže, no smatra se da je ona 4 do 5 tisuća puta veća od površinskog Weba. Mračna mreža je dio duboke mreže, a pristup joj...

: Dubrovačke bratovštine slikara u 15. i 16. stoljeću; Pavle Bonča
Usredotočujući se na problem organizacije strukovnih i religijskih udruženja u razdoblju kasnog srednjeg i ranog novog vijeka, ovaj rad raspravlja o strukturi i funkciji bratovština slikara u Dubrovniku tijekom 15. i 16. stoljeća. Analizirajući kontekstualne uvjete i osobitosti razvoja dubrovačkog slikarstva, predstojeći tekst kritički sažima dosadašnje spoznaje o naslovnoj temi te na temelju povijesnih izvora preispituje i nadograđuje zapažanja starijih istraživača. Cilj je...

: Dubrovačke knjižnice; Ilija Kitin
Cilj rada je prikazati neke od problema s kojima se suočavaju Dubrovačke knjižnice i određene projekte koji su se proveli, provode se ili bi se mogli provesti u svrhu poboljšanja Knjižnica i njihovih usluga. Neka od pitanja o kojima se u radu govori su pitanje preseljenja Narodne knjižnice i fonda Znanstvene na novu lokaciju zbog nedostatka prostora i nezadovoljavajućih uvjeta za rad u ljetnikovcu Skočibuha. Pitanje potrebe otvaranja ogranka u Općini Župa dubrovačka i pitanje...

: Dubrovačke knjižnice kroz povijest i njihova odgojno-obrazovna uloga; Kata Jozović
Dubrovačke knjižnice Dubrovnik svoje početke osnivanja započinju u 19. st. zahvaljujući entuzijazmu dubrovačkih bibliofila. Dubrovačka biblioteka svečano je otvorena na Kandeloru 2. veljače 1941. godine. U ovom radu prikazana je važnost narodnih knjižnica u svijetu i Hrvatskoj. Detaljno je prikazan je povijesni razvoj nastanka Dubrovačkih knjižnica, povijesne okolnosti koje su utjecale na započinjanje samostalnog rada znanstvene i narodne knjižnice. Prikazana su...

Paginacija