Završni radovi

: Галлицизмы в русских переводах документов Совета Европы; Iva Žura
U ovom diplomskom radu smo se bavili jezičnim posuđivanjem, točnije posuđenicama iz francuskog jezika koje pronalazimo u ruskom jeziku. U lingvistici se vode razne polemike o koristi tj. šteti koju jezično posuđivanje može donijeti određenom jeziku. Upravo zato smo u našem radu analizirali koliko se i u kakvim okolnostima u ruskom jeziku koriste galicizmi, posuđenice iz francuskog jezika. S obzirom na to da smo htjeli da naša analiza bude što preciznija, kao materijal smo...

: Галлицизмы в русском языке; Paola Grifoni
Tema ovog završnog rada su galicizmi u ruskome jeziku i njihova adaptacija. Cilj je rada pokazati kako su galicizmi prodrli u ruski jezik i kako su se prilagodili pravilima ruskog jezika. U prvom dijelu ukratko se objašnjava što su posuđenice. Potom je prikazana povijest odnosa Francuske i Rusije te utjecaj francuskih posuđenica i razvrstavanje galicizama u pojedine leksičke skupine u ruskome jeziku. Središnji dio rada posvećen je adaptaciji galicizama koja se odvija na više razina....

: Гендерные стереотипы и метафоры в прозе Т. Толстой, Л. Петрушевской и Л. Улицкой; Željka Gligora
Cilj je ovog završnog rada kroz određenje „ženske književnosti“ kao polja određenog dekonstrukcijom tradicionalnih rodnih stereotipa i metafora analizirati odabrane priče suvremenih ruskih spisateljica T. Tolstoj, Lj. Petruševske i Lj. Ulicke (Lov na mamuta – Ohota na mamonta, Svoj krug – Svoj krug i Sonječka – Sonečka). Pred samom se analizom u radu objašnjavaju termini roda, rodnih stereotipa i metafora te kako oni ulaze u polje „ženske proze“. Navedene...

: Гипербола как основное стилистическое средтсво в повести «Тарас Бульба» Н. В. Гоголя; Lucija Kozina
U ovom radu analiziranа je novela N. V. Gogolja Taras Bul'ba. U radu je cilj bio dokazati da je hiperbola osnovna stilska figura u analiziranoj pripovijesti. Cilj je bio istražiti u kojim se sve situacijama i na koje načine ostvaruje hiperbola, te kako to utječe na djelo u cjelini. Rad se prije svega zasniva na teoriji i klasifikacijama K. Bagića i A. Beloga. Kroz analizu je utvrđeno kako je hiperbola najbrojnija stilska figura. Ona je ponajviše povezana s motivima prirode, hrane,...

: Глаголы движения с антонимичными приставками в русском и хорватском языках; Ana Vajić
Ovaj je rad posvećen analizi odabranih glagola kretanja u ruskom jeziku. Obrađuju su prefiksalni glagoli nastali od četiri osnovna glagola kretanja (idti, hodit', ehat', ezdit') dodavanjem prefiksa s prostornim značenjem. Odabrano je šest prefikasa podijeljenih u tri para na temelju semantičkog odnosa antonimije. U teorijskom dijelu objašnjeni su teorijski pojmovi potrebni za analizu, kao što su glagoli kretanja, prefiksi s prostornim značenjem i antonimni prefiksi. U središnjem...

: Глаголы лексико-семантической группы УЧИТЬ в русском языке; Melita Dražinić
Ovaj je rad posvećen problematici izbora odgovarajućega glagola učenja u ruskome jeziku. U prvome je dijelu izložena teorija potrebna za razumijevanje teme, u sklopu koje se tematiziraju glagoli, prefiksalna tvorba riječi, prefiksi i načini vršenja radnje. Središnji dio rada čini analiza svakog pojedinog glagola iz semantičkoga polja učenja na osnovi rječničkih natuknica i rečenica primjera iz nacionalnoga korpusa ruskoga jezika. U zaključnom se dijelu skreće pozornost na...

: Дательный Самостоятельный в "Слове о законе и благодати"; Paula Čivrak
Cilj ovog rada je analizirati upotrebu konstrukcije samostalnog dativa u djelu - spomeniku staro ruske pismenosti "Slovo o zakonu i milosti" mitropolita Ilariona. Rad se sastoji od tri dijela. U prvom dijelu rada govori se o definiciji i funkciji i povijesti samostalnog dativa kako u staroruskom, tako i u korelaciji s drugim jezicima, u drugom dijelu skreće se pozornost na "Slovo", njegov kulturološkim značaj i stil te u trećem i ujedno glavnom dijelu slijedi analiza konkretnih primjera...

: Двоеверие древней Руси и его наследие; Juraj Vrbanić
В работе предпринимается попытка объяснить, что такое двоеверие. Описываются время и обстоятельства, в которых двоеверие появилось. Потом, речь идёт реакции Церкви на явление двоеверия, как она относилась к нему. Затем, говорится о причинах сохранения двоеверных...

: Деконструкция власти в рассказе «Заседание завкома» Владимира Сорокина; Andrej Gašparović
Vladimir Sorokin ruski je postmodernistički književnik rođen 1955. godine. U ovome radu analizira se njegova priča Zasjedanje tvorničkog komiteta (Zasedanie zavkoma) koja je prvi put objavljena u zbirci priča Prvi subotnik (Pervyj subbotnik) 1992. godine. U toj se priči, kao i u većini svojih ranih radova, Sorokin bavi socijalističkim ideologemima i dekonstruira ih vještom imitacijom i kombinacijom raznih stilova. Priča započinje kao socrealistički tekst o problematičnom...

: Деконструкция мифа о Сталине в перестроечное время: "Пиры Валтасара или Ночь со Сталиным" Ю. Кары; Marina Gudić
Tema završnoga rada je analiza dekonstrukcije sovjetskog mita o Staljinu u filmu perioda perestrojki "Baltazarove gozbe ili noć sa Staljinom" režisera Jurija Karua. Cilj rada je pronaći i analizirati na koji način režiser dekonstruira jedan od najvećih sovjetskih mitova – mit o velikom vođi odnosno Stalijnu. Koristeći slobodu koju je vrijeme perestrojke dalo umjetnicima i kinematografu, Kara je u svom filmu predstavio novu stranu velikog vođe. Odbacujući ideju da je Staljin bio...

: Деконструкция мифа о космосе в повести «Омон Ра» Виктора Пелевина; Martina Bertol
Završni rad je posvećen analizi dekonstrukcije sovjetskog mita o svemiru u pripovijesti Omon Ra Viktora Pelevina. Koristeći razne postmodernističke tehnike, Pelevin parodira sovjetska postignuća u svemiru i kritizira različite aspekte sovjetske prošlosti. Na primjeru glavnog junaka, koji je cijeli život okružen simulakrumima, Pelevin pokazuje kako kultura socrealizma i totalitarni sustav manipuliraju ljudima i uništavaju individualnost. Ključni trenutak pripovijesti je spoznaja...

: Демінутиви та аугментативи в українській та хорватській літературних мовах; Kristijan Dobroslav Zuzija
Kao slavenski jezici, hrvatski i ukrajinski jezici koriste značajan broj augmentativnih i deminutivnih oblika za prenošenje značenja umanjenosti ili povećanosti, kao i mnoge gradijente emocija, kako pozitivnih tako i negativnih. Ovaj rad nudi komparativnu analizu dvaju jezika – njihove sličnosti i njihovih razlika – u pristupu tim riječima ili oblicima i njihovu važnost za analizirane jezike. Predstavljen je pregled morfološkog procesa deminutivne tvorbe u hrvatskom i ukrajinskom...

Paginacija