Paginacija
-
-
Ženski likovi u romanu Ognjište
-
Tea Senjan Tekst prikazuje ženske likove sa stajališta njihove uloge u zajednici koju roman opisuje, njihova međusobnog odnosa te odnosa prema muškarcima.
Prikazani su likovi etički različitih ženskih osoba, a istaknut je žanrovski aspekt romana.
-
-
Ženski likovi židovske vjere i nacionalnosti u južnoslavenskim književnostima
-
Natalija Ljubanski Ovim će se diplomskim radom ući u jednu od bitnih obilježja i tema unutar židovstva koja se uvelike i često proučava. Tema žena u židovstvu općenito je vrlo zanimljiva tema za zasebno istraživanje, no do sada nije bila puno obrađivana unutar južnoslavenskih književnosti. Budući da južnoslavenske književnosti, pogotovo s područja bivše države obiluju autorima koji su se dotaknuli spomenute teme, izbor je bio sužen na tri imena koji su na svoj specifičan način nastojali...
-
-
Ženski list (1925.-1938.) – izazovi i promjene nakladničke djelatnosti časopisa za žene
-
Marta Ćaćić Unutar ovog rada provedeno je istraživanje nakladniče politike Ženskog lista za modu zabavu i kućanstvo, prvog hrvatskog lista namijenjenog za žene. List je izlazio u periodu od 1925. do 1938. godine pod uredničkim vodstvom Marije Jurić Zagorke. Međuratno doba bilo je obilježeno vrlo turbulentnim događajima koji su značajno utjecali i na nakladničku industriju.
Rad donosi povijesni pregled događaja u svijetu s naglaskom na situaciju u Kraljevini SHS i poslije, Kraljevini...
-
-
Žensko pismo i katolicizam Side Košutić u knjizi novela "Mimoza sa smetljišta": interpretacija i metodički pristup
-
Lucija Hader Sida (Sidonija) Košutić hrvatska je spisateljica 20. stoljeća, kojoj su se djela, iz ideoloških razloga, nedovoljno interpretirala i proučavala, a sama je književnica često prešućivana i zanemarivana. Njezina djela vjerski su nadahnuta, a istodobno problematiziraju položaj obespravljenih slojeva društva (žena, djece, siromašnih, slabijih i nemoćnih). Prema tome, njezino stvaralaštvo prožimaju dva ključna ideologema – društveni (u prvome redu feministički) i vjerski...
-
-
Ženskost kao maskerada:
-
Nives Bolić Stvaralaštvo Henrika Ibsena u svojoj srži krije bliske veze s psihoanalitičkim i feminističkim tendencijama, a središnje mjesto na kojem se presijecaju njihovi putevi predstavlja fenomen histerije. Unatoč dugoj tradiciji proučavanja histerije, tek s dolaskom Freudove psihoanalize uočavaju se ključni pomaci u pristupu. Nakon uzleta Freudove metode, interes medicine za histeriju postupno opada, ali se istraživanje fenomena seli na polje književnosti i umjetnosti. Možemo čak reći...
-
-
Židovi u poljskoj književnosti: poljska književnost s temom Drugog svjetskog rata i holokausta
-
Martina Brezak Cilj ovog diplomskog rada je pokazati razvoj logorske književnosti te književnosti s temom Drugog svjetskog rata i holokausta u Poljskoj. Rad objašnjava ove pojmove te podjelu takve književnosti. Rad ukratko pokazuje razvoj takve književnosti u Poljskoj ističući pojedine autore i njihova djela. Nadalje, rad analizira djela Zofie Nałkowske, Tadeusza Borowskog, Hanne Krall i Seweryne Szmaglewske, te uspoređuje konkretna djela tih autora, ističući njihove sličnosti i razlike, kao i...
-
-
Židovski identitet u muslimanskom svijetu od začetka islama do raspada Osmanskog Carstva
-
Dora Vidaković Tema ovoga rada je židovski identitet u muslimanskom svijetu, od začetka islama sve do raspada Osmanskog Carstva. Period proučavanja u ovome radu jest od 7. stoljeća do 20. stoljeća. Naglasak rada je na židovskom identitetu, ali i na drugim važnim pitanjima poput odnosa s muslimanskim susjedima i općenitoj životnoj situaciji u odnosu na onu u kršćanskome svijetu. Rad je podijeljen na dvije velike cjeline unutar kojih se nalazi niz manjih potpoglavlja koja su posvećena...
-
-
Življena iskustva gluhih osoba u prostoru Grada Zagreba
-
Daniel Musa Cilj je rada kvalitativan prikaz i analiza položaja gluhih osoba u javnim (trgovi, ulica, javna događanja) i „privatno-javnim“ (primjerice, ugostiteljski objekti) mjestima i prostorima u gradu Zagrebu. Kroz okvir antropologije grada, antropologije mjesta i prostora, te promišljanjem i analizom mreža društvenosti te kategorija centar – margina, nastojat će se opisati i spoznati življeno iskustvo gluhih osoba u gradu, svakodnevno korištenje i snalaženje u gradskoj...
-
-
Živost i suvremena hrvatska a-sklonidba
-
Ivana Biondić U radu je obrađena kategorija živosti imenica u hrvatskom jeziku. Njezina najpoznatija gramatikalizacija u suvremenom hrvatskom jeziku je oblična razlika između akuzativa jednine a-sklonidbe muškog roda imenica koje znače što živo ili neživo. Prvo se donose definicije osnovnih pojmova: živost, ljestvica živosti, genitivno-akuzativni sinkretizam. Budući da u realnu govoru (ponajprije publicistici) i usmenoj komunikaciji postoji tendencija širenja genitivno-akuzativnog sinkretizma...
Paginacija
