Završni radovi

: Rodne uloge u djelima Petre Soukupove; Martina Pejić
Petra Soukupová jedna je od najuspješnijih čeških suvremenih autorica, što potvrđuju mnoge nominacije i nagrade koje je dobila za svoja djela. U djelima, koja su prevedena na više od sedam jezika, tematizira međuljudske odnose, emocionalne probleme, a posebice osjećaj neshvaćenosti. Upravo to su i glavni motivi u djelima K moři, pripovijetkama Zmizel i Na krátko te u romanu Pod sněhem u kojima ćemo analizirati rodne uloge. U prvom dijelu rada pružit ćemo kratak pregled...

: Rodni stereotipi u bugarskim i hrvatskim frazemima sa zoonimskom sastavnicom; Fran Matović
Ovaj rad se bavi istraživanjem rodnih stereotipa u bugarskim i hrvatskim frazemima koji za sastavnicu imaju domaću životinju, a odnose se isključivo na referenta muškog ili ženskog spola. Na početku rada dan je kratak pregleda razvoja frazeologije kao znanstvene discipline u Hrvatskoj i Bugarskoj, zatim se govori o obilježjima frazema u obje frazeološke tradicije i objašnjavaju se glavne postavke rodne i zoonimske frazeologije. Metoda koja je korištena u radu je kontrastivna...

: Rodni stereotipi u bugarskoj i hrvatskoj animalističkoj frazeologiji; Ema Majer
Ovaj diplomski rad bavi se rodnim stereotipima u bugarskoj i hrvatskoj animalističkoj frazeologiji, tj. bavi se frazemima koji se u upotrebi potpuno ili barem djelomično odnose na referente muškog ili ženskog spola, a za sastavnicu imaju naziv za životinju (Hrnjak, 2017). U prvom, teorijskom dijelu rada definiraju se pojmovi frazeologija i frazem i opisuje se razvoj discipline, obilježja frazema i različiti aspekti u proučavanju frazema. U poglavlju o animalističkoj frazeologiji...

: Rodni stereotipi u prozama Alexandre Berkove, Irene Douskove i Petre Hůlove; Jana Hrvoj Zajec
U ovom diplomskom radu analizirat ćemo rodne stereotipe u prozama Temná láska (Mračna ljubav) Alexandre Berkove, Někdo s nožem (Netko s nožem) Irene Douskove i Paměť mojí babičce (Sve ovo pripada meni) Petre Hůlove. U drugoj polovici 20. stoljeća u etičkim i bioetičkim raspravama pojavila se tzv. »rodna teorija«. U okviru rodne teorije definiran je pojam rod (gender) koji se razlikuje od pojma spol (sex). Važan pojam za ovaj diplomski rad jest i pojam ženskog pisma koje je...

: Rodno responzivno roditeljevanje u hrvatskome kontekstu; Ivona Novak
Tema ovoga rada su rodno responzivne prakse roditeljevanja i izazovi s kojima se roditelji susreću u primjeni takvih praksi. U teorijskome dijelu rada određeno je rodno responzivno roditeljevanje i opisane su ključne prakse od kojih se ono sastoji. Rodno responzivnim praksama roditeljevanja smatraju se prakse koje naglašavaju rodnu jednakost i opiranje tradicionalnim rodnim normama i ponašanjima te se očituju u roditeljskom distingviranju spola i roda u svakodnevnom roditeljevanju,...

: Rodno specifične odrednice psihološke uznemirenosti početkom COVID-19 pandemije na uzorku liječnika u Hrvatskoj; Blanka Orhanović
Zdravstveni djelatnici tijekom pandemije COVID-19 koronavirusa posebno su ranjivi za smetnje psihičkog zdravlja zbog izloženosti višestrukim stresorima, što posljedično može dovesti do pogrešaka u profesionaom radu. Cilj istraživanja bio je ispitati rodne razlike u psihološkoj uznemirenosti, razini COVID briga, zadovoljstvu životom i percepciji korisnosti različitih strategija suočavanja, kao i rodno specifične determinante psihološke uznemirenosti u početnoj fazi pandemije. U...

: Roman Afroditin ključ (2018.) Alojza Majetića u nastavi hrvatskoga jezika; Marko Zrinjan
Novi kurikul Hrvatskoga jezika objavljen krajem siječnja 2019. daje nastavnicima mogućnost izbora u odabiru suvremenih i ulomaka i djela u cijelosti te njihovo povezivanje na tematskoj, idejnoj ili žanrovskoj razini s kanonskim djelima. Preporuka je da se u obradi kanonskih djela krene od suvremenih djela prema starijim djelima. U tom je smislu zanimljiv roman Afroditin ključ Alojza Majetića koji već samim naslovom ukazuje na problematizaciju ljepote te odnos ljepote/estetskog...

: Romantizam u realizmu; Ema Maglić
Rad Romantizam u realizmu bavi se proučavanjem odnosa romantičkih i realističkih značajki u romanima europskog književnog kanona. U obzir se uzimaju francuska, engleska i ruska književnost u kojima se realizam najviše razvio, te se one uspoređuju s hrvatskom književnosti. Analiziraju se sljedeći romani: Stendhalovo Crveno i crno, Balzacov Otac Goriot, Turgenjevljevo Plemićko gnijezdo, Gogoljeve Mrtve duše, Šenoini Prosjak Luka i Branka, Kumičićev Olga i Lina, Kovačićev U...

: Romantično-fantastične junakinje u dubrovačkoj književnosti 17. stoljeća; Dorotea Toljan
U korpusu baroknih književnih djela odabranih za ovaj rad nalaze se dva povijesna viteško-junačka epa – Gundulićev Osman i Dionirićev Dubrovnik ponovljen, te pet Palmotićevih melodrama, od kojih dvije nastaju na tematskoj podlozi iz grčke mitologije (Ipsipile i Captislava), jedna na temelju pripovjednog izvora iz 12. stoljeća i stare dubrovačke predaje (Pavlimir), zbog čega se atribuira kao pseudopovijesna, a druge dvije (Armida i Alčina) nadahnute su dvama talijanskim...

: Romi na filmskom platnu; Marko Kalpić
Ovaj rad istražuje evoluciju prikazivanja Roma u filmu, od ranih stereotipnih prikaza do suvremenih, slojevitijih portreta. U početku, filmski prikazi Roma bili su ograničeni na stereotipe egzotičnosti i mističnosti, često zanemarujući složenost i bogatstvo romske kulture. Promjena paradigme dogodila se s radom redatelja poput Tonyja Gatlifa, čiji filmovi poput "Latcho Droma" ističu kulturnu raznolikost i dubinu Roma kroz empatičniju perspektivu. Ovaj preokret u prikazivanju...

: Romi u Drugom svjetskom ratu; Nadia Šantić
U ovom će se radu kronološki prikazati tijek segregacije, pokušaja istrebljenja i stradanja Roma u Drugom svjetskom ratu. Dosad je napisan poveći broj studija, knjiga te povijesno-znanstvenih tekstova o užasima genocida nad Romima, nazvanog Porajmos, što u doslovnom prijevodu s romskog jezika (Romani ćhib) znači „uništenje“, ali ga radi njegovog drugog značenja, a to je „silovanje“, mnogi Romi odbacuju, odnosno zamjenjuju pojmom Samudaripen, čiji prijevod glasi „masovno...

Paginacija