Paginacija

Korpusanalys av användningen av objekt med sägeverb i svenskan och kroatiskan
Korpusanalys av användningen av objekt med sägeverb i svenskan och kroatiskan
Nina Vrbanec
Ovaj rad predstavlja teorijski opis glagola govorenja, vrsta objekata, koji se uz njih pojavljuju te njihovih značenjskih uloga, kao i korpusnu analizu izbora tih glagola u švedskom i njihovih ekvivalenata u hrvatskom. Analiza je pokazala koji su objekti najfrekventniji kod pojedinih glagola, a koja su značenja pojedinih glagola istaknutija. U radu se također raspravlja o semantičkim ulogama objekata kod odabranih glagola govorenja. Na kraju se uspoređuju rezultati analize za dva...
Korpusna sintaktičko-semantička analiza genitivnih prijedložno-padežnih izraza
Korpusna sintaktičko-semantička analiza genitivnih prijedložno-padežnih izraza
Marija Bandić
Prijedlozi se definiraju kao suznačne nepromjenjive riječi kojima se upućuje na odnose među predmetima ili događajima. S obzirom na odnose s padežima dijele se na dimenzionalne, tj. prostorne i vremenske, i nedimenzionalne, tj. one koji se tiču kompleksnijih logičkih odnosa, npr. modalnosti, ekskluzivnosti, kauzalnosti (Pranjković 2001). U jezikoslovnoj kroatistici brojne su vrijedne rasprave o prijedlozima kao konkretizatorima padežnih odnosa (npr. Šarić 2014, Matovac 2017)....
Korpusno utemeljena kognitivna semantika. Kontrastna usporedba leksikalizacijskih obrazaca pojma 'dodir' u slovenskom i hrvatskom jeziku
Korpusno utemeljena kognitivna semantika. Kontrastna usporedba leksikalizacijskih obrazaca pojma 'dodir' u slovenskom i hrvatskom jeziku
Kristina Mitrović
Tema ovog rada je usporedba leksikalizacijskih obrazaca pojma dodir u slovenskom i hrvatskom jeziku. Leksikalizacijski se obrasci slovenskog i hrvatskog jezika proučavaju u sklopu teorijskog okvira morfosemantičkih obrazaca koji pri opisu jezičnih struktura u obzir uzima i morfološke i značenjske procese. Najprije objašnjavamo kognitivnu semantiku i proces nastajanja značenja na temelju tjelesnih iskustava, odnosno dodira. Dodir je temeljni leksem, etimon, koji se nalazi u središtu...
Kosa kao sjecište konstrukcije identiteta u interkulturnom obrazovanju
Kosa kao sjecište konstrukcije identiteta u interkulturnom obrazovanju
Ivana Brkić
Cilj ovog rada jest istražiti ulogu interkulturnog obrazovanja i škole u formiranju identiteta učenika, specifičnije – učenica, s obzirom da su učenice posebna skupina koja je povijesno, a i danas, budući da se radi o pripadnicama ženskog spola, marginalizirana na različite načine unutar društva temeljeno na rodu. Ovaj rad donosi ljudsko-pravni okvir, razmatra ulogu feminističkog pokreta i njegove tekovine te ono što njime ipak nije izboreno: tijelo i izgled kao područje...
Kostimografski opus Inge Kostinčer Bregovac
Kostimografski opus Inge Kostinčer Bregovac
Jelena Šimundić Bendić
Inga Kostinčer Bregovac (Maribor, 1925. - Zagreb, 1973.) jedna je od najznačajnijih hrvatskih kazališnih kostimografkinja u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata te je ostvarila prepoznatljiv opus. Svojim radom postavila je kostimografiju kao samostalnu profesiju, a jednako je važan i njen doprinos konačnoj afirmaciji i ugledu kostimografije u širem kazališnom kontekstu. Stoga, rad Inge Kostinčer Bregovac također je značajan i u kontekstu afirmacije ženskog identiteta u umjetnosti...
Kraj bitke za Vukovar u hrvatskom i srpskom tisku
Kraj bitke za Vukovar u hrvatskom i srpskom tisku
Lucija Majstrović
Ovaj rad bavit će se prikazom završetka bitke za Vukovar u hrvatskim i srpskim novinama od 1. studenoga 1991. do 30. studenoga 1991. Analizirat će se dva hrvatska dnevna lista (Vjesnik i Večernji list) i dva srpska dnevna lista (Politika i Večernje novosti). Kvalitativnom i kvantitativnom analizom usporedit će se sve spomenute novine kako bismo provjerili podudaraju li se ili razlikuju one međusobno i, ako jesu, na koji način. Cilj rada također je odgovoriti na pitanje koriste li se...
Kraniometrija - varijacije u populaciji i među populacijama
Kraniometrija - varijacije u populaciji i među populacijama
Dina Gojković
Kraniometrija je dio antropometrije koji se bavi izučavanjem mjera glave i lica u ljudskoj populaciji. Čovjekova je glava sastavljena od kostiju, živaca, žila i mišića te su na njoj smještene oči, uši, nos, usta i zubi, a u njoj najbitniji organ ljudskog tijela, mozak. Dok su kod nekih kultura pronađeni deformiteti kraniofacijalnog kompleksa napravljeni mehaničkim zahvatima na fenotipske odrednice, kod drugih se pak javljaju genetski uvjetovane anomalije. Zbog različite...
Kratke priče Wolfganga Borcherta u nastavi njemačkog kao stranog jezika
Kratke priče Wolfganga Borcherta u nastavi njemačkog kao stranog jezika
Klaudija Lipovac
Im ersten Teil dieser Diplomarbeit wird über die Bedeutung der Literatur im Fremdsprachenunterricht gesprochen sowie die Vorteile des Einsatzes von literarischen Texten im FSU kurz dargestellt und erklärt. Danach werden einige Methoden aus dem Literaturunterricht vorgestellt und erläutert, die man auch im FSU einsetzen kann. Weiterhin wird über die deutsche Kurzgeschichte gesprochen sowie das Schaffen Borcherts dargestellt. Im zweiten Teil dieser Diplomarbeit wird ein...
Kratki tečaj slovačkog jezika po principima VTM-a i AVGS-a
Kratki tečaj slovačkog jezika po principima VTM-a i AVGS-a
Klara Smetiško
Jezik je, kao sredstvo komunikacije, svojstven jedino ljudskoj vrsti koja se upravo po tome razlikuje od svih ostalih živih bića. Budući da ljudska rasa ne funkcionira kao monolingvalna zajednica, nego u svijetu ima i do sedam tisuća različitih jezika, učenje stranih jezika oduvijek je bilo potrebno pa su se tako razvijale i različite metode poučavanja stranih jezika. Jedna od njih je i audiovizualna strukturalnoglobalna metoda profesora Petra Guberine u čijem fokusu je ranoj...
Kreativna ekonomija i promjene u strukturi rada: analiza načina rada IT radnika
Kreativna ekonomija i promjene u strukturi rada: analiza načina rada IT radnika
Anja Vulinec
U ovom radu se analizira struktura rada u kreativnoj ekonomiji kroz fokus na IT sektor. Kreativna ekonomija potiče kreativnost kao osnovni resurs u procesu proizvodnje bazirajući se na ljudskim vještinama. Osnovni cilj je pružanje odgovora na pitanje koje su karakteristike rada u kreativnoj ekonomiji s obzirom na to da se struktura rada u kreativnoj ekonomiji često karakterizira kao nestandardna. Provedeno je i prikazano kvalitativno istraživanje fokusirano na IT kao brzorastući...
Kreativni pristupi školskog knjižničara u poticanju čitateljskih navika u primarnom obrazovanju
Kreativni pristupi školskog knjižničara u poticanju čitateljskih navika u primarnom obrazovanju
Ana Milić
Školska knjižnica je ustanova čija je primarna zadaća poticanje čitanja. U ovom radu izložena je uloga školskog knjižničara u razvijanju i poticanju čitateljskih navika. Kao primjer dobre prakse navedena je školska knjižnica OŠ Pujanki u Splitu. Knjižničarka Marija Čelan-Mijić, koju sam intervjuirala i iz prve ruke doznala s kojim se sve izazovima suočavaju školski knjižničari prilikom poticanja mladih na čitanje, provodi mnoštvo kreativnih aktivnosti za poticanje...
Kreativnost djece rane i predškolske dobi iz perspektive odgojitelja
Kreativnost djece rane i predškolske dobi iz perspektive odgojitelja
Anja Toplek
U ovom radu proučena je kreativnost djece rane i predškolske dobi iz perspektive odgojitelja. Opisana su shvaćanja kreativnosti iz perspektive različitih stručnjaka. Postoji mnogo definicija kreativnosti, no ono što je svima zajedničko jest da kreativnost uvijek uključuje stvaranje nečeg novog – proizvoda, rješenja, ideje. Karakteristike kreativnog pojedinca su originalnost, inovativnost, fleksibilnost, fluentnost. Smatra se da je svaki pojedinac od najranije dobi...

Paginacija