Kritička teorija uma u filozofiji Frankfurtske škole

diplomski rad

• Naslov (engleski): Critical Theory of the Mind in the Philosophy of the Frankfurt School
• Autor: Borna Šućurović
• Mentor: Ankica Čakardić (mentor)
• Član povjerenstva: Raul Raunić (predsjednik povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za filozofiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2023-07-05, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Filozofija

Sažetak

U onim granama filozofije koje se uobičava nazvati teorijskima – poput ontologije, logike i
filozofije uma – postoji zagonetna navika da se njihovi opći pojmovi ne smatraju bitno aficirani
društvenim zbivanjima. Za pojmove poput bitka, mudrosti, razuma i uma često se smatra da
imaju svoju tvrdu jezgru koju ne mogu promijeniti efemernosti historije. S jedne strane, ovaj rad
nudi prikaz povijesno-filozofijskog razvoja pojma uma u njegovom odnosu prema pojmu
razuma, te spram fluktuirajuće društvene i povijesne dinamike društva, s druge strane. Na
primjeru djela Theodora Adorna, Maxa Horkheimera, Herberta Marcusea i Györgya Lukácsa rad
pokazuje kako um ima bitno socijalnu funkciju čija je zanemarenost u jednoj od najvažnijih
epoha europske povijesti – prosvjetiteljstvu – odlučujuće utjecala na prelazak emancipatornog
ideala umske spoznaje u apsolutizaciju formalističkog i instrumentalnog mišljenja. Konačno, rad
u svom posljednjem dijelu nudi ogled o pojmovima društvenosti i revolucije te odnosu koji um
ima spram njih.

Sažetak (engleski)

In those areas of philosophy which are often called theoretical – such as ontology, logic and the
philosphy of mind – there exists a puzzling habit of viewing their general concepts as essentially
divorced from social events. Concepts such as being, wisdom, reason and mind are thought to
have a hard inner core which is unable to be altered by the ephemeral goings-on of history. This
paper aims to showcase the historico-philosophical development of the concept of “mind“ in its
relation to reason on the one hand and the fluctuating social and historical dynamics on the other.
Using the works of Theodor Adorno, Max Horkheimer, Herbert Marcuse and György Lukács as
its primary references the paper attempts to illustrate the substantially social function of the mind
whose neglect in one of the most crucial epochs of European history – that of the Enlightenment
– resulted in the transformation of an emancipatory ideal into the absolutization of formal and
instrumental thinking. Lastly, in its final part the paper aims to discuss the relationship of the
mind to revolution and human socialit

• Ključne riječi: um; razum; racionalnost; kritička teorija; društvenost; dijalektika; Adorno; Horkheimer; Marcuse; Lukács; Habermas
• Ključne riječi (engleski): mind; reason; rationality; critical theory; sociality; dialectics; Adorno; Horkheimer; Marcuse; Lukács; Habermas
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:162914
• Studijski program: Naziv: Filozofija (dvopredmetni); smjerovi: nastavnički, znanstveni; Smjer: znanstveni; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra filozofije (mag. phil.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2023-07-14 14:47:51