Biocentrizam u etici

diplomski rad

• Naslov (engleski): Biocentrism in ethics
• Autor: Ognjen Usumović
• Mentor: Hrvoje Jurić (mentor)
• Član povjerenstva: Ljudevit Fran Ježić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Luka Perušić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Hrvoje Jurić (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za filozofiju); Zagreb
• Datum i država obrane: 2019-09-30, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Filozofija

Sažetak

Biocentrizam je u filozofsku etiku ušao razmjerno kasno, u dvadesetom stoljeću, prvenstveno preko djela Fritza Jahra koji je skovao termin 'bio-etika' i po uzoru na Kantov kategorički imperativ formulirao bio-etički imperativ. Ta filozofska pozicija ubrzo je zaboravljena. Pedesetak godina kasnije ponovno su ju formulirali europski filozofi poput Hansa Jonasa i Arnea Næssa, ali i mnogi drugi filozofi, bilo kontinentalnog ili analitičkog kova, svaki na svoj specifični način, a biocentričkom se može smatrati i pozicija Alberta Schweitzera koji je djelovao u isto vrijeme kad i Jahr. Ono svima njima zajedničko jest proširivanje područja etičke refleksije, koja je prethodno uključivala isključivo ljudski rod, na životinje, biljke, ali i Planet u cjelini. Kritika kapitalističkog konzumerizma koji mahnito troši ljudskom rodu zajedničke resurse također čini važan dio biocentričke misli, kao i proširivanje područja odgovornosti s neposredne sadašnjosti na buduće generacije i opće prilike koje će njih zateći zahvaljujući našem sadašnjem odnosu prema životu i Zemlji.

Sažetak (engleski)

Biocentrism was introduced into philosophical ethics relatively late, in the 20th century, primarily through the works of Fritz Jahr, who coined the term ‘bio-ethics’ and, following Kant’s categorical imperative, formulated his bio-ethical imperative. That philosophical position was soon forgotten. About fifty years later, it was renewed by European philosophers such as Hans Jonas and Arne Næss, together with many other philosophers of continental and analytical orientation. Albert Schweitzer’s position can also be considered as biocentric position. What is shared between all of them is the widening of the field of ethical reflection, which previously included the human kind exclusively, to animals, plants and the Planet as a whole. The critique of capitalistic consumerism that widely spends resources, which are common for all the mankind, also makes up an important part of biocentric thought, together with the expansion of accountability from the immediate present to future generations and general circumstances they will find thanks to our current attitude towards life and Planet.

• Ključne riječi: biocentrizam; odgovornost; moral; život; okoliš; konzumerizam
• Ključne riječi (engleski): biocentrism; responsibility; morality; life; environment; consumerism
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:237927
• Studijski program: Naziv: Filozofija (jednopredmetni); smjerovi: znanstveni; Smjer: znanstveni; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra filozofije (mag. phil.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2019-11-19 13:24:19