Automatizacija u procesu knjižničarstva

diplomski rad

• Naslov (engleski): Automation in library proccess
• Autor: Ivan Lacković
• Mentor: Ivan Dunđer (mentor)
• Član povjerenstva: Nikolaj Lazić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Denis Kos (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ivan Dunđer (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti); Zagreb
• Datum i država obrane: 2022-10-06, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: DRUŠTVENE ZNANOSTI; Informacijske i komunikacijske znanosti; Knjižničarstvo

Sažetak

Počevši sredinom 20. stoljeća automatizacija knjižnica nepovratno je transformirala knjižnice. Unatoč skromnom početku kada su knjižničari preplavljeni radovima trebali pomoć pri obradi građe, automatizacija knjižnica utjecala je na stvaranje MARC-a, online kataloga, kooperativne katalogizacije te na kraju globalno povezala knjižnični svijet. U radu su istraženi počeci automatizacije u Sjedinjenim Američkim Državama. Knjižnična automatizacija podijeljena je na razdoblja, od kojih svako razdoblje korelira s određenim desetljećem 20. stoljeća, svako sa svojim ciljevima i rezultatima. Osim povijesnim aspektom automatizacije, rad se bavi posljedicama uporabe računala u odnosu na knjižničare i korisnike. Korisničku ulogu u knjižnicama automatizacija je transformirala na način da se sada od njih očekivalo znanje rada na računalu. Više nisu bili samo tražitelji informacija, sada su svoje upite morali znati izraziti u računalno pismenom obliku.
Drugi dio rada bavi se automatizacijom knjižnica u Hrvatskoj. Opisan je razvojni tijek automatizacije u Hrvatskoj, od vremena SFRJ pa do danas. Ključni dio rada istražuje primjer automatizacije u mreži Knjižnica Vladimira Nazora. Detaljno je opisana automatizacija od samih početaka. Cilj je bio shvatiti kako se odvijala automatizacija na razini pojedine knjižnice, koji su bili izazovi i poteškoće te posljedice. Istražena je migracija na drugi knjižnični sustav te rad unutar mreže Knjižnica grada Zagreba.

Sažetak (engleski)

Beginning in the mid-20th century, library automation irreversibly transformed libraries. Despite its humble beginnings when librarians were overwhelmed with work and needed help processing materials, library automation influenced the creation of MARC, online catalogs, cooperative cataloging, and eventually connected the library world globally. This thesis investigates the beginnings of automation in the United States of America. Library automation is divided into periods, each of which correlates with a specific decade of the 20th century, each with its own goals and results. In addition to the historical aspect of automation, this work deals with the consequences of computer use on librarians and users. The automation transformed the role of users in libraries in such a way that they were now expected to know how to work on a computer. They were no longer just information seekers, now they had to be able to express their queries in a computer written form.
The second part of the paper deals with the automation of libraries in Croatia. The development course of automation in Croatia from the time in the SFRJ to the present is described. The key part of the work investigates the case of automation in Library of Vladimir Nazor. Automation from the very beginning is described in detail. The goal was to understand how automation took place at the level of an individual library, what were the challenges and difficulties and the consequences. Migration to another library software and functioning within the network of Libraries of the City of Zagreb were researched.

• Ključne riječi: automatizacija; informacijske i komunikacijske tehnologije; Knjižnica Vladimira Nazora; Knjižnice grada Zagreba
• Ključne riječi (engleski): automation; information and communication technologies; Library of Vladimir Nazor; Libraries of the City of Zagreb
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:438953
• Studijski program: Naziv: Informacijske znanosti; smjerovi: Arhivistika, Bibliotekarstvo, Informatika (istraživački), Informatika (nastavnički), Muzeologija i upravljanje baštinom, Informatologija; Smjer: Bibliotekarstvo; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra bibliotekarstva (mag. bibl.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2022-10-12 18:46:43