Govor banjalučkih doseljenika u Zagrebu

diplomski rad

• Naslov (engleski): The Speech of the Inhabitants of Banjaluka Settling in Zagreb
• Autor: Matea Šalić
• Mentor: Elenmari Pletikos Olof (mentor)
• Mentor: Marija Malnar Jurišić (komentor)
• Član povjerenstva: Ines Carović (predsjednik povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za fonetiku); Zagreb
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; (Odsjek za kroatistiku); Zagreb
• Datum i država obrane: 2021-09-30, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Filologija; Fonetika
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Filologija; Kroatistika

Sažetak

Cilj ovoga diplomskog rada bio je analiza fonologije govora banjalučkih doseljenika u Zagrebu, odnosno, analiza njihova vokalizma, konsonantizma i prozodije. Njihov se govor analizirao u odnosu na govor kontrolne skupine koju su činili ispitanici iz Banjaluke, kako bi se ta dva govora međusobno usporedila te kako bi se uočile eventualne promjene do kojih je došlo pod utjecajem zagrebačkoga gradskog govora. Istraživanje je započelo prikupljanjem snimki njihovih spontanih govora, koje su se potom detaljno analizirale perceptivnom i akustičkom metodom, proučavajući njihove vokalske, konsonantske i prozodijske osobitosti. Drugi dio istraživanja podrazumijevao je čitanje teksta napisanoga na standardnome jeziku, kako bi se dodatno provjerili neki prozodijski problemi poput ostvaraja zanaglasnih dužina, izgovora posuđenica i izgovora naglasnih cjelina sastavljenih od naglasnice i prednaglasnice, ali i kako bi se proučio njihov odnos prema standardnome jeziku. Eksperimentalnu skupinu činilo je četvero ispitanika podijeljenih u dobne skupine – stariju i srednju, dok su kontrolnu skupinu činile četiri ispitanice, također podijeljene u dobne skupine. Rezultati istraživanja pokazali su kako se novoštokavski govor ispitanika doseljenika nije znatno mijenjao pod utjecajem zagrebačkoga gradskoga govora, osim u nekim slučajevima u ispitanica srednje dobne skupine, na razini prozodije, jer su one bile češće izložene zagrebačkome govoru. Nadalje, što se tiče njihova odnosa prema standardnome jeziku, uočeno je kako su tijekom čitanja teksta prozodijske osobitosti svih ispitanika doživjele promjene, odnosno ispitanici su koristili nestandardna mjesta naglašavanja po uzoru na zagrebački govor, misleći da tako govore standardnije.

Sažetak (engleski)

The aim of this thesis was to analyze the phonology of the speech of the inhabitants of Banjaluka settling in Zagreb, that is, the analysis of their vocalism, consonantism and prosody. Their speech was analyzed in relation to the speech of the control group, consisting of respondents from Banja Luka, in order to compare these two speeches with each other and to indentify possible changes that occurred under the influence of the Zagreb city dialect. The research began by collecting recordings of their spontaneous speeches, which were then analyzed in detail by perceptual and acoustic analysis, studying their vocal, consonantal, and prosodic features. The second part of the research involved reading a text written in the standard language, in order to further check some prosodic problems such as the realization of accented lengths, pronunciations of pronouns and pronunciation of accented units composed of accents and prepositions, but also to study their relationship to standard language. The experimental group was consisted of four respondents divided into age groups - older and middle, while the control group consisted of four respondents, also divided into age groups. The results of the research showed that the New Štokavian speech of immigrant respondents did not change significantly under the influence of Zagreb city speech, except in some cases in middle-aged respondents, at the level of prosody, because they were more often exposed to Zagreb speech. Furthermore, as to their relation to the standard language, it was noticed that during the reading of the text the prosodic peculiarities of all respondents experienced changes, ie the respondents used non-standard places of emphasis modeled on Zagreb speech, thinking that they speak more standard.

• Ključne riječi: organski govor; dijalektologija; fonologija; banjalučki govor; zagrebački govor
• Ključne riječi (engleski): organic speech; dialectology; phonology; Banja Luka speech; Zagreb speech
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:131:622726
• Studijski program: Naziv: Fonetika (dvopredmetni); smjerovi: rehabilitacija slušanja i govora, govorništvo, znanstveno usmjerenje fonetike, govorništvo i znanstveno usmjerenje fonetike; Smjer: rehabilitacija slušanja i govora; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije fonetičar rehabilitator (mag. educ. phon. rehab.)
• Studijski program: Naziv: Kroatistika; smjerovi: nastavnički (dvopredmetni); Smjer: nastavnički (dvopredmetni); Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije hrvatskog jezika i književnosti (mag. educ. philol. croat.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2021-10-13 20:58:37